Outsourcing ili izdvajanje neosnovnih djelatnosti, poslova i dijelova poduzeća iz matičnih tvrtki postaje sve više i hrvatskom svakodnevicom. Nema, međutim, službenih podataka, pa ni procjena koliko je radnika u posljednjih nekoliko godina izdvojeno u druge tvrtke. No u praksi sve više radnika zaposlenih u službama za čišćenje, osiguranju, restoranima, voznim parkovima, ali i na informatičkim, pravnim i računovodstvenim poslovima premješteno je u nova poduzeća.
Kao razlog za outsourcing pratećih poslova i radnika poslodavci najčešće navode smanjenje troškova poslovanja. Oslobađajući se tereta sporednih poslova, u koje im se ne isplati ulagati, mogu se posvetiti osnovnoj djelatnosti, a za prateće poslove koriste vanjske usluge.
Dogovorom između dvaju poduzeća radnici se premještaju u drugu tvrtku, kojoj su posao upravo te prateće djelatnosti čišćenja, računovodstva, opskrba hranom i slično. Izdvojeni radnici određeno vrijeme zadržavaju i radna prava koja su imali u matičnim tvrtkama. Međutim, nakon isteka dogovorenog roka (najčešće do tri godine), preuzetim radnicima gotovo se u pravilu smanjuju plaće, radna i materijalna prava, ne plaćaju im se prekovremeni, često bivaju proglašeni viškom, ili čak propadnu cijele tvrtke.
»Ima primjera da radnicima plaća padne i za čak 60 posto. Naime, dosad su najviše neosnovnih djelatnosti iz svojih tvrtki izdvojili T-HT, Ericsson Nikola Tesla i još neka velika poduzeća, u kojima su plaće više od prosjeka, pa tako istekom ugovorenih obaveza radnici padaju na niže plaće i prava«, ističe predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Tako doista ispada, upozorava Sever, da cijenu izdvajanja u cijelosti plate radnici.
Za radnike sporednih djelatnosti, koje bi poslodavac zbog ušteda ionako otpustio, i outsourcing je bolji od otkaza, jer barem još neko vrijeme rade.
Iako je manji broj slučajeva da nova tvrtka s izdvojenim radnicima propadne, ponekad se takva poduzeća i osnivaju samo zato da se nakon ugovorenog roka i isteka socijalne klauzule jednostavno ugase, a radnici završe na cesti bez ičega. Naima, nove tvrtke previše se pouzdaju u poslovanje samo s tvrtkom od koje su preuzele radnike, dok poduzeća koja su se riješila sporednih poslova traže nove, jeftinije pružatelje usluga.
A upravo se na poslovima čišćenja nekoliko tvrtki jeftinijim uslugama bore za prevlast na tržištu. Čistačice koje su prebačene u drugu tvrtku često padnu na pola plaće uz povećanje kvadrature za čišćenje, kaže Sever, i ističe da te tvrtke međusobno vode rat preko visine satnice i radnih prava. Dosad je samo outsourcing grupacija Adria grupa lani prva potpisala kolektivni ugovor sa Sindikatom turizma i usluga za poslove čišćenja, u kojemu su regulirana osnovna prava, kao i regres, božićnica i jubilarne nagrade.
Ta je tvrtka nastala iz Adria servisa, koji je do 2003. poslovao u sklopu Plive, a otad je preuzela 28 restorana u kompanijama poput Plive, Coca-Cole, Zagrebačke banke, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija. U velikom broju poduzeća i nekim ministarstvima vodi poslove čišćenja, upravljanja objektima, uređenja okoliša, a za čišćenje fasada, ventilacijskog sustava i teško dostupnih mjesta koristi se i robot.
Outsourcing poslova nije prisutan samo u tvrtkama, nego su ga na svojoj koži osjetili brojni državni službenici i namještenici. Tako je lani tisuću državnih službenika iz Službe za gospodarenje nekretninama u sustavu MORH-a (čistačice, konobari, pomoćno i tehničko osoblje) prebačeno u državnu tvrtku Pleter, a prava su im po kolektivnom ugovoru zajamčena dvije godine.
U Hrvatskoj je nužan dogovor socijalnih partnera i Vlade o uvjetima i načinu provođenja outsourcinga i popunjavanja zakonskih nejasnoća, smatra Sever. Sindikati će u sklopu izmjene Zakona o radu tražiti da se to područje detaljnije regulira.

(Ljubinka Marković)

Izvor: www.vjesnik.hr