Razmislite, biste li radije zarađivali 50.000 kuna godišnje dok drugi ljudi primaju 25.000 kuna ili bi vam bila draža situacija da su vam godišnja primanja 100.000 kuna dok ostali zarađuju 250.000 kuna? Cijene roba i usluga u oba su slučaja jednake.

Iznenađujuće, istraživanja su pokazala da je većini ljudi draža prva opcija - oni bi radije zarađivali dvostruko više od drugih bez obzira što bi u drugom slučaju imali dvostruko veća godišnja primanja. Zar to nije iracionalno?

Ovo je samo jedan od tisuće rezultata eksperimenata koje provode znanstvenici, a svi govore jedno – kad se radi o novcu, ljudi se ponašaju iracionalno. U ovom eksperimentu relativan društveni status pokazao se važnijim od apsolutnog financijskog statusa.

U sljedećem testu odgovorite biste li radije bili na mjestu osobe A ili osobe B?

A čeka u redu ispred kino-blagajne. Kad je krenuo kupiti kartu, blagajnica mu je priopćila da je 100-tisućiti posjetitelj i da je upravo osvojio 100 kuna.

B čeka u redu ispred drugog kina. Čovjek ispred njega upravo je zaradio 1000 kuna jer je milijunti posjetitelj kina, dok B dobiva nagradu od 150 kuna.

Ponovo iznenađenje, većina ljudi je rekla da bi više voljela biti osoba A. Drugim riječima rečeno, lakše bi zaboravili onih 50 kuna nego žal za propuštenom prilikom da u džep stave 1000 kuna. Ustvari, spremni su platiti 50 kuna kako bi izliječili tugu zbog propuštenog dobitka.

Psiholozi taj efekt nazivaju averzija od gubitka. Istraživanja pokazuju da prije nego što krenu u rizik investiranja ljudi moraju biti sigurni da će potencijalni dobitak biti dvostruko veći od mogućeg gubitka. Zanimljivo je da se slično ljudima, pokazali su testovi, ponašaju i majmuni, tako da stručnjaci smatraju da su se neke zakonitosti po kojima se ljudi ponašaju u ekonomiji razvile još prije nekoliko milijuna godina iz prvih trgovanja drevnih primata.

Istraživanja dovode u pitanje i jedan od najvećih mitova psihologije i ekonomije, poznat kao – Homo economicus. Prema toj teoriji ljudi su racionalni, efikasni i teže maksimiziranju osobnog dobitka. Međutim, postavlja se pitanje zbog čega bi se ljudi vodili logikom i razumom kad je riječ o trgovanju ili investiranju ako se u drugim aspektima života ponašaju iracionalno i prepuštaju se emocijama.

Zamislite da ste dobili 100 kuna koje morate podijeliti između sebe i svog partnera u igri. Bez obzira kako odlučili podijeliti novce, ako ovaj drugi to prihvati obojica možete zadržati svoj dio. U slučaju da odbije, nećete dobiti ništa.

Što biste vi predložili? Zašto ne 90 kuna vama, a 10 kuna njemu? Ako je vaš sudrug racionalan i teži za profitom – pravi Homo economicus – tad će draga srca prihvatiti lako zarađenih 10 kuna. Hoće li? I ne baš. Istraživanja pokazuju da će biti odbijena svaka podjela novca koja ne nudi drugoj strani barem 30 kuna.

Zašto? Jer to nije fer. Tko to kaže? Kaže moralno pravilo koje psiholozi zovu recipročni altruizam i kojem su se pokoravali i naši davni preci - ako ti počešeš moja leđa, i ja ću počešati tvoja. Prema tom zakonu ponašaju se i današnje kulture i plemena što žive životom sličnim onome naših paleolitskih predaka. Izgleda da, kad se radi o novcu, razum i logika gube bitku od emocija i osjećaja.

Izvor: www.tportal.hr