Obveznici poreza na dobit prvi put sastavljaju poreznu prijavu koja uključuje drugu novelu Zakona o porezu na dobit objavljenu u Narodnim novinama br. 57 iz 2006., a to će učiniti uz pomoć podzakonskog propisa iz nadležnosti ministra financija koji je doslovno u posljednjim trenutcima prošle godine noveliran, a koji je prema "redu vožnje" trebao biti donesen u roku od pola godine od stupanja na snagu osnovnog propisa, što znači do kraja 2006.
Promijenjeni Pravilnik o porezu na dobit tako nakon novogodišnjih blagdana i s jednogodišnjim zakašnjenjem postaje vrlo čitano štivo u kompanijama koje do konca travnja trebaju podnijeti poreznu prijavu poreza na dobit za 2007.

Stručnjaci optužuju sporu poreznu administraciju za stupanje na snagu izmjena i dopuna tog nužnog podzakonskog propisa tek u posljednjim danima prošle godine iako se tiče podzakonske prilagodbe potrebne radi provedbe zakonskih izmjena izvršenih u prvoj polovici 2006. godine. Uz sporost kao problem evidentiraju i izvjesnu šlampavost koja se očituje ponavljanjem pogrešaka u novom obrascu porezne prijave.
Osim što taj novi obrazac sadrži zapravo tek tehničke korekcije, stručnjaci upozoravaju i na sadržajne pogreške "prepisane" iz starog obrasca. Tako u njemu praktički nema bitnih korekcija, čak je zadržan i isti broj od 59 rednih brojeva, no u stručnim krugovima ne propuštaju primijetiti da su kod novog obrasca porezne prijave trebale biti ispravljene ne tako nevažne pogreške. Kao primjer navode netočnost vezanu uz redni broj 36 gdje se pored oporezive dobiti predviđa upis podataka o oporezivom gubitku što je, kažu, neprihvatljivo za taj odjeljak u poreznoj prijavi. No sve to što je kalendarski i proceduralno gledajući negativno u pozitivnom smislu nadmašuju dva sadržajno vrlo važna pojašnjenja za koja stručnjaci tvrde da će u dijelu poslovne zajednice biti dočekani kao blagdanski pokloni u vidu pravne sigurnosti kod popunjavanja porezne prijave koju im omogućuje Ministarstvo financija i Porezna uprava.

Tako nam jedan od svega 20-ak hrvatskih poreznih savjetnika Ivan Idžojtić iz Porezno-savjetničkog ureda "Javorović, Idžojtić i partneri" skreće pozornost na pojašnjenja koje su sadržana u završnim članicima 15. i 16. Pravilnika, a odnose se na tretman započetog korištenja poticaja zapošljavanja i ulaganja po starom režimu koji je vrijedio do 31. prosinca 2006. godine. Poznato je da od 2007. ne postoji više dotadašnja mogućnost umanjenja porezne osnovice, a u prijelaznim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit nije bila predviđena mogućnost prenošenja olakšice čije je korištenje počelo u 2006. u sljedeću poreznu godinu.

No sad se Pravilnikom izričito navodi da porezni obveznici mogu to pravo koristiti do isteka prava. Idžojtić ukazuje na u Pravilniku utvrđenu mogućnost korištenja poticaja, olakšica i oslobođenja kojima se umanjuje porezna osnovica poreza na dobit za 2007. u poreznoj prijavi koja se podnosi u 2008. po osnovi posebnih propisa iako oni u jednom dijelu lani nisu bili doneseni zbog nekoordiniranosti između mjerodavnih resora. Od 1. siječnja 2007. ukinute su dotadašnje olakšice u plaćanju poreza na dobit po osnovi ulaganja, a koje su mogli koristiti nositelji poticajnih mjera iz Zakona o poticanju ulaganja, no Pravilnik sada omogućuje poduzetnicima koji su započeli ulaganja u starom režimu da koriste sniženu stopu poreza na dobit čije je trajanje bilo predviđeno na najduže 10 godina od počeka ulaganja.

Isti je načelno slučaj i kod obveznika poreza na dobit koji su počeli prije 2007. koristiti olakšice u obliku dodatnog umanjenja porezne osnovice za plaće i doprinose na plaću novozaposlenih radnika. U godišnjoj prijavi poreza na dobit za 2007. porezne olakšice za ulaganja u istraživanja i razvoj moći će se odnositi na cijelu godinu, a ne samo na razdoblje od početka primjene promijenjenog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je stupio na snagu polovicom svibnja i sukladno njemu.
"Oni koji su prije 1. siječnja 2007. imali poticaje zapošljavanja i ulaganja mogu ta prava koristiti po starom režimu do iscrpljivanja prava. S obzirom na sadržaj završne odredbe Pravilnika koja regulira pitanje njegova stupnja na snagu, na mala vrata se uvodi i retroaktivna primjena novih propisa kao što su Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti koji se primjenjuju na cijelo razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2007..

Tako je zakašnjeli provedbeni propis o porezu na dobit potvrdio retroaktivnu primjenu nekih drugih propisa koji nisu doneseni na vrijeme", objašnjava Idžojtić. Dok se ostale izmjene pravilnika ocjenjuju očekivanima jer je po prirodi stvari podzakonski propis trebalo uskladiti sa zakonskim izmjenama poreza na dobit koje su bile motivirane zahtjevima EU, porezno-savjetnička struka kritična je prema poreznoj administraciji koju ocjenjuju nedovoljno ažurnom. Unatoč činjenici da nisu bili na vrijeme doneseni svi zakoni koji po novome uređuju porezne olakšice, oslobođenja i poticaje, rašireno je mišljenje da je Pravilnik koji uključuje najvažnije izmjene trebao biti donesen znatno prije.
Time bi se omogućilo pravodobno prilagođavanje poreznih obveznika novom sadržaju porezne prijave, a bilo bi to i sukladno trendu koji je prisutan kod Porezne uprave da se komunikacija s obveznicima čim više temelji na novim tehnologijama.

(Suzana Varošanec)

Izvor: www.poslovni.hr