Građevinski sektor više godina za redom bilježi perspektivan rast, ponajviše zbog gradnje velikih državnih infrastrukturnih projekata, kao što je gradnja autocesta. Istovremeno, ta gospodarska grana muku muči s nedostatkom radnika kojih na tržištu jednostavno nema i to već godinama.
Primjerice, 2006. godine je na području Zagreba i Zagrebačke županije traženo 798 zidara, a na Zavodu za zapošljavanje (HZZ) nudilo ih se samo 49. Tražilo se i 216 armirača, no Zavod ih je imao tek 10, a od zahtjeva za 1000 betoniraca nije bio nijedan raspoloživ za zapošljavanje. Direktor sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Rudolf Rom upozorio je da se procjenjuje da je trenutačno u graditeljstvu ilegalno zaposleno između 10.000 i 15.000 i toliko ih zapravo nedostaje na tržištu rada, no ta će se brojka povećavati.
»To je strahovito veliki broj radnika koji rade neprijavljeno. No, na HZZ-u zapravo nema niti jednog kvalitetnog radnika ili ih je vrlo malo, a dobrim dijelom nezaposleni imaju druge interese biti u evidenciji Zavoda, a ako se i zaposle u građevini, posao napuštaju za mjesec dana«, objasnio je Rom. Razlog je jednostavan - prosječna plaća građevinskog radnika je manja od državnog prosjeka i nikako ne stimulira zapošljavanje, a posao građevinara je istovremeno iznimno opasan i fizički naporan. Ovo su i glavni razlozi zašto se i mali broj mladih upisuje u obrtničke škole za građevinska zanimanja.
Ni tu statistika ne ide u prilog građevini. Naime, prema statističkim podacima, zadnjih nekoliko godina redovito je dvostruko manje upisanih učenika u obrtničkim školama specijaliziranim za graditeljstvo, nego što se nudi slobodnih mjesta. Tako je prošle školske godine zanat limara upisalo samo 28 učenika od mogućih 120, za tesara 51 od raspoloživih 118 upisnih mjesta, dok je za zidara upisalo tek 160 učenika od mogućih 323. Brojke su i više nego poražavajuće.
Jedno od rješenja za pomanjkanje radne snage je uvoz stranih radnika za što se HGK već godinama zalaže. Tako se godinama povećavaju kvote za uvoz radnika te je s 240 radnih dozvola u 2005. godini broj dozvola za iduću godinu povećan na oko 3500 radnika. »To će uvelike smanjiti i broj ilegalnog uvoza radnika koji najvećim dijelom dolaze iz susjedne Bosne i Hercegovine, zatim Kosova, a manjim dijelom i iz Rumunjske«, rekao je Rom. Napomenuo je kako je HGK već sad iskazao potporu useljeničkoj politici.
Vjesnikov sugovornik nastavio je da je budućnost domaćeg graditeljstva u izvozu, jer jednom kad se završe državni projekti koji su sad svojevrsna lokomotiva cijeloj domaćoj građevinskoj industriji, fokus građevinaca će se morati usmjeriti na druge zemlje kako bi se njihov rast nastavio. »No, kako jedva zadovoljavamo vlastite potrebe za radnicima, ne možemo ni pomišljati na njihov izvoz kako bi radili na projektima za druge zemlje. Tu će se tvrtke prije svega morati orijentirati na izvoz znanja i stručnih ljudi koji su stekli zavidno iskustvo na domaćim građevinskim projektima«, rekao je Rom.
Osvrnuo se i na licenciranje tvrtki prema novom pravilniku za koji smatra da je dobro sredstvo u borbi protiv sive ekonomije i zapošljavanja na crno. »Uzme li se u obzir da u 8000 građevinskih tvrtki radi oko 95.000 radnika, dobiva se prosjek od desetak radnika po tvrtki. No, samo pedesetak većih tvrtki zapošljava više od 1000 radnika, što znači da postoji cijeli niz onih koji imaju tek nekoliko ili samo jednog radnika. To su zapravo preprodavači posla koji nelojalno uzimaju dio kolača ozbiljnim tvrtkama. Licenciranje će pomoći u njihovoj likvidaciji«, objasnio je Rom.

(Katarina Dimitrijević Hrnjkaš)

Izvor: www.vjesnik.hr