U ožujku je taj sektor zapošljavao više od 105.000 ljudi, a da bi tako i ostalo, potrebno je što prije primijeniti antirecesijske mjere, ističu u HGK-u


Antirecesijske mjere koje je donijela Vlada sigurno će dovesti do poboljšanja stanja u graditeljstvu, naročito podrška tržištu nekretnina smanjenjem kamata na stambene kredite, osiguranjem likvidnosti javnih poduzeća, skraćivanjem rokova plaćanja na 60 dana i jačanjem uloge Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Mišljenje je to direktora Sektora graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Rudolfa Roma koji potvrđuje činjenicu da se financijska kriza prelijeva u realni sektor i to ponajviše u graditeljsku djelatnost.

»Sve su teži uvjeti dobivanja kredita i sve su veće kamate uz nesigurnost glede mogućega gubitka posla. Povećavaju se i kamate na odobrene kredite, devolucije i slični problemi koje donosi kriza rezultiraju sve manjom prodajom stanova i poslovnih prostora. To, opet, onemogućava građevinskim tvrtkama da ulažu u novi ciklus gradnje«, objašnjava Rom. Da su banke nesklone davanju kredita za velike građevinske projekte kao što su gradnja poslovnih objekata, trgovačkih centara i stanova, građevinari potvrđuju već nekoliko mjeseci. Postroženje uvjeta kreditiranja ide do te mjere da se za pojedine projekte uopće ne mogu ostvariti krediti. Primjerice, za stanove se traži da se unaprijed prodaju da bi banka kreditirala njihovu gradnju. Takav uvjet je sulud u trenutku kada na tržištu ima viška neprodanih stanova, te je jasno da banke traže izgovor za uskraćivanje kredita iako su u Hrvatskoj godinama zgrtale golem profite i nemaju pretjeranog razloga sada zavrnuti slavinu. Zbog takvog tvrdog stava banaka mnogi su veliki projekti na čekanju, čak i oni za koje je se prikupila sva potrebna dokumentacija i sve dozvole potrebne za početak gradnje. Potvrđuje to i podatak da je u prva dva mjeseca obujam građevinskih radova manji za gotovo četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Istodobno se ubrzava procedura izdavanja dozvola za građenje, te se u dva mjeseca odobrila gradnja projekta čija je vrijednost čak 32 posto veća nego onih u istom razdoblju lani. Očito je da su projekti još na čekanju i da se za njih nije zakopala prva lopata.

Rom kaže da u građevinarstvu još nije bilo većih otpuštanja radnika, te je u ožujku taj sektor zapošljavao više od 105.000 ljudi. Ipak smatra da antirecesijske mjere treba primijeniti što prije kako bi tako i ostalo.

»Građevinari naročito podržavaju Vladinu namjeru da nastavi s ulaganjima u infrastrukturne projekte, ali pritom prioritet treba dati manjim projektima koji brže vraćaju uloženo, koji potenciraju brži razvoj gospodarstva i zapošljavanje«, kaže naš sugovornik. O tome ne ovise samo radna mjesta u građevinarstvu, nego i u pratećim sektorima, jer je na graditeljstvo izravno naslonjeno rudarstvo, proizvodnja ostalih mineralnih proizvoda, arhitektonska djelatnost i inženjerstvo, ali i trgovina te promet. U tim je sektorima zaposleno čak 200.000 radnika, što znači da o stanju u graditeljstvu izravno ovisi više od 300.000 zaposlenih i isto toliko obitelji.

Izvoz radi ublažavanja nelikvidnosti
Rudolf Rom kaže da je izvoz graditeljstva jedna od najboljih antirecesijskih mjera te pozdravlja činjenicu da već treću godinu uzastopce izvoz značajno raste. To je i jedan od aduta ublažavanja nelikvidnosti na domaćem tržištu koje sve više ugrožava male tvrtke dok srednje i velike imaju ugovorene dugoročne poslove, te se ne očekuje da će upasti u veće poteškoće, osim ako se kriza ne bi oduljila.


Piše: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš


Izvor: www.vjesnik.hr