| |
Pad kredita izraženiji kod poduzeća nego kod građana
|
Krediti banaka u Hrvatskoj krajem listopada ove godine iznosili su 210,6 milijardi kuna, što je gotovo 1,9 milijardu kuna manje nego u mjesecu prije. No to je smanjenje posljedica pada kreditnog zaduženja središnje države, dok se i dalje bilježi rast kredita stanovništvu uz stagnaciju poduzećima, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Usporavanje stope rasta kredita izraženije je kod poduzeća nego kod građana. Krediti banaka stanovništvu na kraju listopada ove godine iznosili su ukupno 111,2 milijarde kuna. Krediti stanovništvu tijekom listopada porasli su daljnjih 1,4 milijarde kuna, što je niže nego u rujnu, kada su povećani za više od dvije milijarde kuna. Krediti banaka na kraju listopada iznosili su ukupno 210,6 milijardi kuna, u čemu su krediti stanovništvu zastupljeni s 52,8 posto, poduzećima s 39,9 posto, a središnjoj državi s 5,8 posto. U odnosu na listopad prošle godine, ukupni su krediti veći 26,5 milijardi kuna, što je nominalno povećanje za 14,4 posto (u rujnu na godišnjoj razini rast je bio 16,3 posto, a u kolovozu 17,4 posto). Oko 67 posto tog povećanja odnosi se na rast kredita stanovništvu. Građani su se u odnosu na listopad prošle godine zadužili za 17,8 milijardi kuna. S 39,4 posto u strukturi kredita stanovništvu sudjeluju stambeni krediti, s godišnjim rastom od oko 23 posto, što je usporavanje te stope u odnosu na ranije razdoblje. Stambeni krediti građanima na kraju listopada ove godine iznosili su 43,8 milijardi kuna. U odnosu na listopad prošle godine stambeni su krediti porasli 8,2 milijarde kuna. Krediti odobreni poduzećima na kraju listopada iznosili su nešto više od 84 milijarde kuna, što je za 10,9 milijardi kuna ili za 14,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Krediti središnjoj državi pak na kraju listopada iznosili su 12,3 milijarde kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego na kraju prethodnog mjeseca.
|
| |
|
| |