Procesuirano je 730 ljudi za 2542 kaznena djela kršenja autorskih i srodnih prava. Zaplijenjeno je 309 računala, 30 eksternih hard diskova, 265 memorijskih kartica za PC te 13 juke boxa. Ugašeno je 700.000 linkova na cyberlocker servisima, srušeno 236 stranica, 280 blogova i 20 foruma

Distribucija piratskih filmova, ilegalne web stranice koji nude usluge skidanja (download) real tonova za mobitele ili računalnih igrica, besplatne MP3 kopije zaštićene glazbe, ali i kopije računalnih programa - internetsko piratstvo posljednjih godina ugrožava mnoge autore. Danas svatko može skinuti gotovo svaki film, svaku pjesmu i svaku igricu s interneta. Sve je raširenije digitaliziranje knjiga i njihova piratska distribucija putem mreže. Svako malo možemo čuti kakvog očajnog pjevača koji moli svoje obožavatelje da kupe njegov nosač zvuka, a ne da skidaju pjesme s interneta. A kad to čini i veliki svjetski bend poput Red Hot Chilli Peppersa, čiji se album »Stadium Arcadium« mogao skinuti s interneta mnogo prije no što je počela prodaja, stanje je ozbiljno. Pjevači tim molbama izravno daju do znanja da od prodaje nosača zvuka više ne mogu živjeti.

Kako zaštititi njihova prava u poplavi piratstva kad svatko može biti »mali pirat«, da ne govorimo o zaštiti prava autora tekstova i fotografija objavljenih na internetu. Popularni copy-paste danas je postao omiljeni hobi. Kradu se tekstovi i fotografije iz on line izdanja časopisa ili s web stranica. Malo koga brine što na svakoj piše da su prava autora strogo zaštićena i da se svako neovlašteno kopiranje zakonski kažnjava. »Iako je internet samo jedan od medija kojim je moguće priopćavanje zaštićenih djela i iako za priopćavanje putem interneta vrijedi ista pravna zaštita kao i za ostale medije, počinitelje ilegalnih radnji zbog osobitosti interneta teže je otkriti«, tvrdi Tajana Tomić, načelnica Odjela za autorsko pravo pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV).

Igor Palić, voditelj Antipiratskog odjela Hrvatske diskografske udruge, kaže da je u posljednje dvije godine njegov odjel proveo niz akcija radi suzbijanja piratskih nosača zvuka: »U akcijama provedenim zajedno s policijom i Državnim inspektoratom procesuirano je 730 ljudi za 2542 kaznena djela kršenja autorskih i srodnih prava. Zaplijenjeno je 309 računala, 30 eksternih hard diskova, 265 memorijskih kartica za PC te 13 juke boxa. Ugašeno je 700.000 linkova na cyberlocker servisima, dakle, rapidshare, megaupload i slično, te srušeno 236 stranica, 280 blogova i 20 foruma koji su nudili skidanje glazbenog sadržaja bez dopuštenja vlasnika prava«. Nije rijetkost, ističe, da se na osobnim ili službenim stranica nekih pjevača i grupa nalaze linkovi za skidanje određenog glazbenog sadržaja bez znanja i odobrenja njhova izdavača ili diskografa. »Nakon našeg upozorenja, redovito uz ispriku miču sporne linkove. Poznavanje zakona o autorskom i srodnim pravima vrlo je nisko ne samo među prosječnim konzumentima već i među izvođačima«, kaže Palić. »Podaci o nelegalnom skidanju glazbe putem interneta su pesimistični, pokazuju naša istraživanja. Čak 90 posto mladih služi se programima P2P, koji su upravo namijenjeni besplatnoj razmjeni datoteka«, napominje Palić. U svijetu se 45 milijuna korisnika služi programima P2P i putem te mreže u optjecaju je 40 bilijuna ilegalnih datoteka.

On upozorava da je u borbi protiv piratstva obeshrabrujuće da je MUP ukinuo Odsjek za kompjuterski kriminal i zaštitu intelektualnog vlasništva u eri kad je prodor kaznenih djela putem interneta u velikom porastu. Nisu dovoljno uočene štete za državni proračun, koje nastaju iz tog kriminala. Svjetska istraživanja pokazuju da pojavom legalne prodaje putem interneta nije smanjen udjel piratstva, koji i dalje iznosi 95 posto od ukupne digitalne prodaje. Ipak, legalna digitalna prodaja lani je imala porast oko 25 posto u odnosu na 2007. godinu. Prodaja albuma porasla je 36 posto, a singlova 24 posto. »Hrvatska diskografska industrija je 2006. i 2007. godine izgubila više od 14 milijuna kuna na fizičkom piratstvu, ne računajući štetu diskografima putem interneta. Tad bi taj iznos bio udeseterostručen«, ističe Palić. Internetsko piratstvo sve je snažnije; dnevno se u svijetu otvori oko 50.000 web stranica raznog sadržaja.

U Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo doznajemo da su od 2000. do 2007. zbog kršenja propisa o autorskom pravu, odnosno protiv pirata podnesene 32.302 prekršajne prijave protiv fizičkih i 10.612 protiv pravnih osoba. Krivima su proglašene 17.932 fizičke osobe, a 2969 pravnih proglašeno je odgovornima. Novčanu kaznu platile su 16.162 fizičke osobe i 2349 pravnih, ukor ili opomenu dobile su 1763 fizičke i 620 pravnih. U zatvor je otišlo samo sedam ljudi. »Hrvatski propisi o zaštiti autorskih prava i sankcioniranju prekršaja usklađeni su s europskom regulativom. Najčešći oblici kršenja prava intelektualnog vlasništva na koje inspektori Državnog inspektorata nailaze su stavljanje u promet piratskih proizvoda, kojima se povređuje autorsko pravo te kritvorenje prava na žig«, objašnjava Tomić. Najčešće se krivotvore žigovi Pume, Armanija, Prade, Dolce&Gabanne, Guccija... a od domaćih žigovi Dinama, HNS-a i Hajduka.

Zaštita autorskog prava, prema zakonu, traje za autorova života i 70 godina nakon njegove smrti. Prava preminulih autora mogu štititi društva kojima je pripadao ili bi mogao pripadati. Zakon navodi da autoru pripada pravo samim ostvarenjem djela pri čemu nije potreban nikakav administrativni postupak. Autor djela je onaj tko je djelo potpisao dok se suprotno ne dokaže sudskim postupkom. U glazbenim vodama, autorska se prava u Hrvatskoj ipak prijavljuju ZAMP-u Hrvatskog društva skladatelja kako bi se nositeljima tih prava mogle dodijeliti naknade od distribucije njihove glazbe na televizijskim i radijskim postajama, ugostiteljskim objektima, disco klubovima i drugim javnim ustanovama.

»Uvjetujući pristup svom djelu, tehničkim mjerama zaštite kojima autori kontroliraju pristup svom djelu te kontroliraju korištenje djela umnožavanjem, odnosno kopiranjem na internetu, sam autor može znatno štititi svoja prava«, tvrdi Tomić, unatoč tome što suvremena tehnologija omogućava kopiranje čak i dodatno zaštićenih sadržaja. Autori ipak mogu svoja prava zaštititi na tri razine - građansko-pravnoj, kazneno-pravnoj i prekršajnoj. Studija mjerenja kršenja prava intelektualnog vlasništva, koju je lani izradio Državni zavod u suradnji s MUP-om, Državnim inspektoratom, Carinom i Ministarstvom pravosuđa, pokazuje da postupci utvrđivanja kršenja autorskih prava na Trgovačkom sudu traju najmanje tri mjeseca, a vrlo često dulje od godine, da je provedeno 3080 inspekcijskih nadzora i podneseno 663 zahtjeva za prekršajni postupak.

Među deset proizvoda sedam piratskih
»Na tržištu audiovizualnih proizvoda u Hrvatskoj devedesetih je godina prošlog stoljeća bio pravi kaos, jer je od deset proizvoda tek jedan bio legalan. Od 1994. godine, kad je prihvaćen Zakon, piratstvo se drastično smanjilo pa je od deset proizvoda osam bilo legalnih. Rastom digitalizacije, od 2004. godine ponovo raste stopa piratstva, pa sad među deset proizvoda imamo sedam piratskih. Zato svako objašnjenje o ukidanju MUP-ova Odsjeka za kompjuterski kriminal smatram nesuvislim. No, treba istaknuti napore Carine i Državnog inspektorata u borbi protiv piratstva«, ističe Zoran Vujasin, tajnik APAW-a (Društva za zaštitu audiovizualnih djela). Danas svaka druga web stranica nudi prodaju piratskih djela. Kad je o filmu riječ, obično netko ukrade kopiju, nelegalno je presnimi i pusti na internet. Prema procjenama američkog istraživanja, u 2007. u Hrvatskoj je zbog nelegalne distribucije filmova šteta dosegla 28 milijuna dolara. Stopa piratstva za tu je godinu procijenjena na 54 posto. U Hrvatskoj je lani prodano 250.000 legalnih videoigara za play station i računalo, čime je ostvaren promet od 50 milijuna kuna. No, to je tek četvrtina plasmana, jer su pirati prodali oko 750.000 komada i zaradili na svakom 20 kuna.

Piše: Nataša Gajski Kovačić

Izvor: www.vjesnik.hr