Nezaposleni radnici sa srednjoškolskim obrazovanjem, bilo da je riječ o trogodišnjem obrazovanju, kvalificiranim ili visokokvalificiranim radnicima, te onima sa srednjoškolskim obrazovanjem za zanimanja u trajanju od četiri ili više godina i gimnazijom, predstavljaju čak 61 posto ukupno registriranih nezaposlenih radnika. Od ukupno nešto malo više od 250 tisuća nezaposlenih, srednjoškolsko obrazovanje u svim njegovim stupnjevima ima njih gotovo 152,5 tisuća.
No, iako ta populacija radno sposobnih građana najviše puni državnu burzu, prema podacima za listopad statistički je zamjetan vrlo lagani pad nezaposlenosti na godišnjoj razini u populaciji radnika s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, KV i VKV radnika, kao i onih s četiri godine srednjoškolskog obrazovanja i gimnazijom. S druge pak strane državna burza bilježi lagani porast nezaposlenosti među populacijom s osnovnoškolskim obrazovanjem pa se od listopada prošle godine do ovogodišnjeg listopada njihov udio u nezaposlenosti povećao s 23,7 na 25 posto.

Na mukama i brodomehaničari

Kovinotokar, pekar, bravar, ratar, strojobravar, stolar, soboslikar ličilac, plinoinstalater, telekomunikacijski monter - obrazovni su programi koji mlađoj muškoj radnoj snazi omogućuju relativno brz pronalazak posla nakon okončanja trogodišnjeg strukovnog obrazovanja. Kada je, pak, riječ o ženama, najbrže posao pronalaze konfekcionarke, kuharice, industrijske krojačice, vrtlarice i rukovoditeljice prehrambenim strojevima. Grafičari pripreme, fotografi, brodomehaničari, grafičari tiska, frizeri, ratari kao i polaznici obrazovnih smjerova voćar-vinogradar-vinar, najteže dolaze do posla nakon završetka obrazovanja. U svom promatranju kretanja na tržištu rada HZZ je obradio one obrazovne programe koji godišnje upisuju 60 ili više polaznika.
Prema analitičkom biltenu HZZ-a, od 87 kovinotokara koji se nakon trogodišnjeg obrazovanja prijave na burzu njih 53 ili 60,9 posto posao pronađe u roku od pola godine, dok se od 163 prijavljena pekara zaposli 94 ili 57,7 posto. Grafičari tiska i frizeri najteže pronalaze posao, pa u polugodišnjem razdoblju od 75 prijavljenih grafičkih tehničara posao pronađu samo 24. Kada je riječ o frizerima, njih 66 od 184 prijavljena pronađe posao u roku od šest mjeseci. Najbržu stopu zapošljavanja, što je i logično s obzirom na to da je tekstil radno intenzivna grana, imaju djevojke s obrazovanjem za konfekcionarke, pa se od 73 prijavljene na burzu ubrzo zaposli njih 35 ili 47,9 posto.

Prednost strukovnim vještinama

Kada je, pak, riječ o četverogodišnjoj strukovnoj školi, najveći opseg zapošljavanja u muškoj populaciji imaju oni sa završenim programom šumarskog, drvodjelskog, prehrambenog, poljoprivrednog ili strojarskog tehničara te tehničara za telekomunikacije. Relativno brzo do posla dolaze i žene sa srednjoškolskim obrazovanjem za farmaceutskog, prehrambenog, tekstilnog, sanitarnog tehničara, kao i tehničara za željeznički promet ili računala te dizajnerice tekstila i kulturno-umjetničke organizatorice. Tehničari u zdravstvenom sustavu, poput zubnih tehničara, fizioterapeutskih, laboratorijskih, teže dolaze do posla i u muškoj i u ženskoj populaciji. Zanimljivo je i da u roku od šest mjeseci od registriranja nezaposlenosti iz nje teško izlaze i pomorski nautičari, tehničari za brodostrojarstvo kao i građevinski tehničari niskogradnje. I u ženskoj populaciji građevinske tehničarke niskogradnje teže dolaze do posla, kao i primalje ili upravne referentice.
Iako Hrvatski zavod za zapošljavanje više nema glavnu ulogu u procesima zapošljavanja, pa se dobar dio radne snage niti ne prijavljuje na burzu, njeni podaci dobar su pokazatelj promjena potrebnih u sustavu obrazovanja. Posebno kada je riječ o radnicima koji iz srednjoškolskih klupa idu u potragu za poslom. Posljednji analitički bilten burze, primjerice, jasno pokazuje da je opseg ranijeg zapošljavanja osoba sa završenom gimnazijom manji čak i od opsega ranijeg zapošljavanja osoba s osnovnim obrazovanjem. Tako se u roku od šest mjeseci od trenutka registriranja nezaposlenosti uspije zaposliti 30,3 posto osoba sa završenom osnovnom školom, dok se svega 23,8 posto muškaraca i 26 posto žena s gimnazijskim obrazovanjem uspije zaposliti u istom razdoblju. To nije čudno budući da gimnazijsko obrazovanje ne donosi strukovna znanja i vještine potrebne na tržištu rada.

SSS ekonomisti najviše pune burzu

Prema podacima burze, najveći priljev u nezaposlenosti imaju automehaničari, konobari, prodavači i frizeri s trogodišnjim obrazovanjem, a udio njihove zaposlivosti u kratkom roku kreće se prosječno oko 40 posto. Međutim, definitivno je najveći priljev učenika sa završenom srednjom ekonomskom, pa primjerice od 6.497 novoprijavljenih s tim obrazovanjem svega njih trećina uspije pronaći posao u pola godine.

(Piše: Gabrijela Galić)

Izvor: www.glasistre.hr