Na listi A sada je 1134 lijeka u više od 2000 oblika, a na listi B je 155 lijekova po nezaštićenom imenu, odnosno 246 zaštićenih
Na osnovnoj listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ostao je Lantus, a na listu B s doplatom prebačen je Levimir, te će za njega oboljeli od dijabetesa, ako im ga liječnik propiše, ubuduće doplaćivati malo više od 39 kuna.
U HZZO-u stoga smatraju da opskrba dijabetičara inzulinom nije pogoršana, jer je na listi a ostao Lantus, jedan od najboljih lijekova, i to u dva oblika. Ukupno je za posebno skupe lijekove ove godine planirano 520 milijuna kuna, dvostruko više nego lani.
Nove liste će biti »u prometu« za otprilike tjedan dana, nakon što se i službeno objave u Narodnim novinama, a rezultat su novog natječaja i pravilnika o izračunavanju cijena lijekova na recept, prema kojem su proizvođači i dobavljači lijekova trebali prihvatiti novu metodologiju obračuna prema referentnim cijena. Uštedjet će se tako 350 milijuna kuna, a pritom na osnovnoj listi ostaju zastupljeni lijekovi za sve terapije i bolesti.
Ukupno su s lite A na listu B prebačena četiri lijeka. Osim inzulina Levimira, i lijek za povišeni krvni tlak urapidil (nezaštićeno ime) proizvođačkog imena Ebrantil. No, jedan oblik urapidila već je otprije na listi B, a i sada ima svoju generičku paralelu na listi A. Prebačen je i cilazapril (nezaštićeno ime, a proizvođačko Cilazil) jedan od inhibitora ACE, lijekova za srce i visoki tlak, ali ima zamjenu na listi A. Na popisu je i levodopa, proizvođački Madopar, za liječenje Parkinsonove bolesti, ali ima zamjenu u generičkoj paraleli na listi A.
S liste B je na A prešlo ukupno 15 lijekova pod nezaštićenim imenom u 19 oblika, odnosno proizvođači su pristali na nižu cijenu, te pacijenti za njih više neće morati plaćati razliku do pune cijene.
Na listi A sada je ukupno 1134 lijeka u više od 2000 oblika (311 lijekova po nezaštićenom nazivu i 700 po tvorničkome), više nego na staroj listi. Na listi B sada je 155 lijekova po nezaštićenom imenu, odnosno 246 po zaštićenome u 326 oblika. Više od 30 posto lijekova doplaćuje se kao dosad, 26 posto manje, a 24 posto više nego dosad.
HZZO obećava da će platiti lijek »izvan plana« ako iz nekog razloga proizvođači ne ispune ugovornu obavezu. Od njih se očekuje da za koji dan, kao druga ugovorna strana, potpišu dokument o tome o čemu se intenzivno pregovaralo.

Spas za oboljele
Na listi posebno skupih lijekova po novome su i sunitinib (tvornički Sutent) i erlotinib (Tarceva), oboje »pametni lijekovi« za koje će se iz državnog proračuna ove godine platiti oko 4,4 milijuna kuna. Toliko je dovoljno za 30 oboljelih od raka bubrega, što je proizvođač na osnovi epidemioloških i farmakoekonomskih analiza i predložio, a čime je prihvatio i model »pay-back« prema kojem će sam platiti ako bude više oboljelih od raka bubrega kojima je, prema preporuci specijalista, potreban. Erlotinib je, pak, namijenjen 60 pacijenata, koliko se računa da će im biti ove godine, a stajat će nešto više od 3,8 milijuna kuna.

Bolnica mora kupiti lijek
Bolnička povjerenstva moraju tjedno raspravljati o svakom prijedlogu specijalista za posebno skupe lijekove, ali i za one koji nisu na toj listi. Zaključi li se zahtjev opravdanim, na osnovu dokumentacije o djelotvornosti lijeka, bolnica ga - ako ga nema na listi posebno skupih za koji plaća država - mora kupiti sama, smatraju u HZZO-u. To su po novom i ugovorne obaveze bolnica, koje će i nadzirati.

Piše: Biserka Lovrić
Izvor: www.vjesnik.hr