Maslina je postala naša najvažnija priobalna kultura, a u tome prednjači Splitsko-dalmatinska županija.

Zato najveća maslinarska manifestacija na Mediteranu, Maslina 2009., počinje prijepodne upravo u njezinu središtu, Splitu. Otvorit će je predsjednik Republike Stjepan Mesić.

Hrvatsko maslinarstvo posljednjih je desetak godina u uzlaznoj putanji i slobodno se može reći da doživljava pravu renesansu. Posljedica je to niza objektivnih okolnosti: poticaja (državni, županijski i lokalni), visoke cijene ulja, pozitivnih stajališta o hranjivosti maslinova ulja, uvođenja nove tehnologije uzgoja maslina, dovoljnog broj uljara, izvanturističke dopune prihoda itd.

Kultura masline u našem priobalju stara je više od 2000 godina. U prošlom je stoljeću u Hrvatskoj bilo više od 30.000.000 stabala maslina. Za razliku od ostalih zemalja oko Sredozemnog mora, naše je maslinarstvo stalno nazadovalo, posebice uoči Drugoga svjetskog rata i u poraću. U vrijeme socijalizma poljoprivreda je ukupno stagnirala, posebno seljačka, pa su tako i masline bile sve zapuštenije i propadale su. Mnogo je maslina uništeno pri gradnji turističkih objekata, a mnogo ih je propalo i čestim požarima.

Tako su tijekom pedesetak godina gotovo prepolovljene površine (s 40.000 ha na uvjetnih 25.000) pod maslinama. Domovinski rat u Hrvatskoj utjecao je na to da su se mnogi pojedinci okrenuli poslu svojih djedova jer su i brojni gospodarski subjekti propali.

Osim toga, i cijena maslinova ulja na svjetskom tržištu ostala je dosta visoka unatoč velikoj svjetskoj proizvodnji, a zahvaljujući osvješćivanju potrošača zapadne Europe, SAD-a i Japana razvija se tržište maslinova ulja, ponajprije zbog njegova hranidbenog učinka.

Često se maslinovo ulje rabi u terapeutske svrhe, a najnovije analize, provedene u najsuvremenijim laboratorijima, pokazuju da maslinovo ulje, najvrjednija masnoća koju čovjek uzima kao hranu, ima antikancerogena svojstva.

Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne uvjete za uzgoj maslina i proizvodnju visokokvalitetnog maslinova ulja. Postoje zemljišni potencijali za sadnju najmanje 20.000 ha maslinika, a autohtone sorte jamče proizvodnju prepoznatljivog ulja vrlo visoke kvalitete.

Znatno povećanje površina pod maslinama i konačni rezultat povećanje proizvodnje maslinova ulja (za samodostatnost toga poljoprivrednog proizvoda) cilj je koji su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva zacrtali Nacionalnim operativnim programom podizanja novih nasada maslina.

Izvor: www.hrt.hr