Birači će na listićima zaokruživati imena kandidata, dok će na posebnom listiću glasati za članove predstavničkih tijela
Lokalni izbori koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, zbog promjena koje će donijeti već unaprijed se nazivaju najrevolucionarnijim događajem od uvođenja sustava lokalne samouprave 1992. godine, ali i najvećim političkim eksperimentom. Prvi put župani, gradonačelnici i općinski načelnici birat će se izravno, pa će birači na listićima zaokruživati imena kandidata, dok će na posebnom listiću glasati za članove predstavničkog tijela županije i grada, odnosno općine.
Pobjednik bi bio onaj kandidat koji u prvom krugu osvoji više od 50 posto glasova. U suprotnom će dva kandidata s najviše glasova ići u drugi krug. Uz lokalnog čelnika, na izborima će se birati i njegovi zamjenici, kojih će u gradovima i općinama s manje od 10.000 stanovnika biti jedan, a u onima s više stanovnika i u županijama dva. U sredinama u kojima neka nacionalna manjina ima pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu, moglo bi biti čak tri zamjenika. Naime, Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da jedan od zamjenika mora biti pripadnik manjine, a ne bude li izabran na redovnim izborima, birat će se na dopunskima.
Neposredno izabrani lokalni čelnici postat će izvršna tijela lokalne samouprave umjesto sadašnjih poglavarstava, koja će se ukinuti. To će osigurati i uštedu u lokalnim proračunima, jer neće trebati izdvajati novac za naknade članovima poglavarstava koje su ponegdje bile jednake prosječnoj mjesečnoj plaći.
U županijama, gradovima i općinama ostat će pročelnici pojedinih odjela i službi koji će se birati na javnom natječaju. To je daljnji korak u uvođenju transparentnosti na lokalnim razinama, no stručnjaci upozoravaju da se time dodatno umanjuju ovlasti lokalnih čelnika.
Iako će neposrednim izborom imati veći legitimitet i odgovornost, čelnici će velik broj ovlasti morati dijeliti s predstavničkim tijelima. Budu li u njima većinu imala opcija kojoj pripada i lokalni čelnik, ne bi trebalo biti problema, no vjerojatno će biti sredina gdje će gradonačelnik biti član jedne stranke, dok će u gradskom vijeću prevagu imati druga stranka. Kohabitacija bi gradonačelnika mogla spriječiti u realizaciji obećanih projekata, odnosno bio bi prisiljen provoditi ideje i planove koje mu nametnu lokalni vijećnici.
Lokalni čelnik imat će i ograničene ovlasti u raspolaganju s imovinom, jer će moći odlučivati o stjecanju pokretnina i nekretnina u iznosu do 0,5 posto proračuna, a najviše do milijun kuna. Za sve veće transakcije morat će tražiti dozvolu predstavničkog tijela.
U definiranju ovlasti ostalo je još otvorenih pitanja koje treba riješiti izmjenama pojedinih zakona, no, kako kaže državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić, riječ je o tehničkim pitanjima, te se sve izmjene mogu izglasati u jednom danu.

Smjena na referendumu
Važna novost u lokalnoj samoupravi bit će mogućnost smjene lokalnih čelnika na referendumu koji bi raspisivalo predstavničko tijelo ako lokalni čelnik krši zakon, ne provodi odluke predstavničkog tijela te počini znatnu materijalnu štetu lokalnoj jedinici. Referendum bi bio valjan ako se na njega odazvalo najmanje 33 posto birača, a mogli bi ga inicirati i građani na temelju potpisa 33 posto biračkog tijela. Referendum bi se mogao raspisati šest mjeseci nakon stupanja lokalnog čelnika na dužnost, a između dva referenduma moralo bi proteći najmanje 12 mjeseci. Ako čelnik bude smijenjen, »u paketu« s njim odlaze i zamjenici.

Autor: Marijan Lipovac
Izvor: www.vjesnik.hr