U Hrvatskoj i zemljama istočne Europe vrijednosti kamata ne spuštaju se s najviših razina. Istodobno u zemljama razvijenog Zapada, od Europe do Amerike, i Azije one padaju iz dana u dan. Što se događa s vrijednošću kamata? Središnje banke zemalja razvijenog Zapada u dva su navrata u proteklih 36 dana snizile referentne kamate za velik postotak i na rekordno niske vrijednosti. Učinile su to da potaknu poslovne banke da učine isto, odnosno da olakšaju građanima i tvrtkama otplatu kredita u kriznim vremenima.

Koliko su kamate pale, ukazuje kretanje Libora, odnosno stope koja se obračunava na kredite između banaka na londonskom financijskom tržištu. Tromjesečni Libor denominiran u američkim dolarima pao je na svega 2,24 posto godišnje. I to nakon mjesec dana neprekidnog pada s 4,82 posto. Sadašnja niska razina nije zabilježena točno četiri godine. Tromjesečni Libor u švicarskim francima oslabio je na 2,27 posto godišnje, a onaj u eurima na 4,41 posto. Dakle, Fed (središnja banka SAD-a) je najviše snizio referentne kamate i stoga je tržišna kamata u dolarima najviše pala, a ostale banke su snizile manje pa su njihove kamate na tržištu zabilježile manje oscilacije.

A u Hrvatskoj? Referentna kamata stabilna je na devet posto godišnje, a tržišne kamate su rekordno visoke. Od 30. listopada ne spuštaju se ispod 14,6 posto godišnje na Tržištu novca Zagreb. Po Ziboru (temeljem izračuna prosječnih kamatnih stopa osam najvećih domaćih banaka) godišnja kamata se već mjesec dana kreće od 8,6 do 8,9 posto, dok prije krize, u prvoj polovicu rujna, nije prelazila 6,53 posto. Sadašnja visoka razina Zibora nije zabilježena već pet godina, kada se kamata nije spuštala ispod 8,9 posto čitavih mjesec dana.

HNB pak poduzima mjere da spriječi špekulacije s tečajem euro/kuna pa utječe na smanjenje kunske likvidnosti poslovnim bankama. Time ih prisiljava da traže kune i dižu joj vrijednost umjesto da većom ponudom slabe vrijednost domaćoj valuti. Zbog toga se banke zadužuju na Tržištu novca, gdje je svakog dana potražnja i do šest puta veća od ponude. S druge strane, banke su ponovno počele poskupljivati kredite građanima. Posljednji primjer je OTP banka koja je prekjučer donijela odluku o poskupljenju kamata na nove i ranije plasirane kredite.

Dakle, HNB zasad nije odabrao štititi zadužene građane od viših kamata, već ih brani od mogućeg većeg tečaja eura, valute u kojoj su najčešće denominirani njihovi krediti. Za poduzetnike i jedinice lokalne samouprave ionako nema problema. Njihovi su krediti denominirani u stranoj valuti, a kamate vezane za kretanje Libora i Euribora. Što zemlje zapada više spuštaju kamate da pomognu svom gospodarstvu, pomažu i hrvatskom koji je zadužen uz iste uvjete. Očito, globalizacija pokazuje da ima i svojih prednosti.

P. GREGOROVIĆ
Izvor: www.glasistre.hr