Krizna su vremena nepovoljna za većinu oblika financijskog ulaganja, pa se minimiziraju svi oblici zaduživanja. Građani su tako sve češće u bankama zbog pohranjivanja novca, njegova oročavanja i čuvanja za 'crne' dane.

Godišnji je rast depozita bio najsnažniji u prvoj polovici godine, dok je tijekom ljetnih mjeseci dinamika rasta usporena, kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar RBA. Razlog je tomu nepovoljnije kretanje u turizmu, koji stvara znatne prihode u domaćem gospodarstvu. Šantić kaže da su u prvih osam mjeseci ove godine najviše rasli oročeni depoziti. U usporedbi s krajem 2007. godine veći su šest posto, dok su štedni depoziti ostvarili nešto skromniji rast od tri posto. Depoziti su žiro i tekućih računa pali, što je, kaže Šantić, očekivano s obzirom da je kućanstvima bio potrebno neko vrijeme da prilagode svoju potrošnju snažnom rastu cijena.

U tom su vremenu najviše rasli depoziti stanovništva - 11,4%, dok su poduzeća smanjila svoje ukupne depozite 9,3% u usporedbi s krajem 2007. Smanjenje depozita poduzeća bilo je očekivano s obzirom na teže dostupne i skuplje kredite korporativnom sektoru. U bankama dominira štednja u eurima, što ne čudi s obzirom na visok stupanj euriziranosti hrvatskoga gospodarstva. Tijekom 2007. godine brže su rasli kunski depoziti, a sada se, zbog krize, ponovno bilježi brži rast štednje u stranim valutama. Prema posljednjim podacima s kraja kolovoza 2008. godine štednja u stranim valutama činila je više od 68 posto ukupnih depozita u poslovnim bankama.

Porast depozita građana potvrđuju i u Erste&Steiermärkische banci. Kod njih su depoziti građana potkraj rujna premašili 16,6 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj 2007.godine 12 posto više. Najviše je deviznih štednih depozita, oko 62 posto, kunska štednja čini 27 posto, a ostatak su depozita kune uz valutnu klauzulu. U Erste banci opovrgavaju navode da dolazi do odljeva depozita. Isto tvrde i u Kreditnoj banci Zagreb. Ivan Dropulić, zamjenik predsjednika Uprave, kaže da je kod njih ove godine iznos oročenih depozita građana porastao čak 90 posto. Oko 60% je u devizama, ostalo je štednja u kunama. Dropulić ističe da najveći broj klijenata ima oročene depozite u obliku rentne štednje, jer tako kamatu koriste za povećanje svoga kućnog budžeta i za plaćanja mjesečnih rata kredita. U Zagrebačkoj banci kažu da su ukupni depoziti građana premašili 36,7 milijardi kuna, a ukupan broj računa oročene štednje prelazi 300 tisuća.

Da građani još uvijek preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama potvrđuje i podatak da je oko 74 posto štednje u eurima, a udjel kunske štednje iznosi oko 18 posto. Stambene su štedionice sigurno jedan od štednih proizvoda koji ima dobar omjer dobiti i sigurnosti. Ivan Ostojić, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, kažu da njihovi kolege u europskim državama posljednjih mjesec dana bilježe znatan porast štednje, a slično se događa i u Hrvatskoj. Tomu u prilog govore i podaci o 15 postotnom rastu depozita i klijenata, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iz toga se vidi promjena strategije ulaganja viška slobodnih sredstava kod većine

građana, kaže Ostojić i dodaje da se tako u prvi plan profilira sigurnost ulaganja kao najvažniji element. Budućnost će, kaže, uvjetovati promjene u načinu ponašanja i razmišljanja građana u ulozi ulagača, ali i svih ostalih građana koji do sada nisu mogli ili nisu razmišljali o potrebi da štede.U Prvoj stambenoj štedionici kažu da su događaji na svjetskim financijskim tržištima i neizvjesnost koju nose okrenuli građane prema tom sigurnom i isplativom obliku štednje. Uz kamatu 'pojačanu' s 15 posto državnih poticaja i pravo na kredit uz fiksnu kamatu velika je prednost u vrijeme neizvjesnosti na financijskom tržištu. Prva stambena štedionica prva je uvela i kredite za međufinanciranje, čim je to bilo zakonski moguće, i ta se mogućnost također pokazala vrlo atraktivnom za štediše. Od početka godine otvoreno je novih 35 tisuća ugovora o stambenoj štednji.

Dok štedni depoziti rastu, na tržištu se osjeća znatno usporavanje rasta u životnim osiguranjima. U trećem kvartalu 2008. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rasla su samo 5% (za usporedbu, rast u trećem kvartalu 2007. u odnosu na 2006. iznosio je 14%). Cijelo je tržište, prvi put u nekoliko posljednjih godina, zabilježilo sporiji rast životnih osiguranja od neživotnih. Grawe je zabilježio veliki porast inovativnih proizvoda životnog osiguranja povezanog s investicijskim fondovima. Porasla je prodaja klasičnih polica osiguranja života s primarno štednom komponentom te proizvoda koji uključuju i brigu o zdravlju. Porast kamata za stambene kredite rezultirao je manjim brojem sklopljenih polica životnog osiguranja. U Uniqa osiguranju kažu da nisu osjetili pad premije životnih osiguranja bez obzira na smanjenje plasiranja kredita, koji su jedan od glavnih izvora prodaje polica životnih osiguranja. U trećem kvartalu 2008. godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvarili su rast premije od 23,3 posto, dok je u 2007. u odnosu na 2006. porast iznosio 24,7 posto.

Događaji na svjetskom financijskom tržištu imaju zanemariv utjecaj na položaj društva, jer su od početka imali izrazito konzervativnu politiku ulaganja.  Stara financijska poslovica ‘nikad sva jaja u istu košaru’ upravo sada vrijedi, kaže Senka Fekeža-Klemen, predsjednica Uprave Erste DMD-a. Dobrovoljna mirovinska štednja nije izgubila na popularnosti jer ima disperziranu strukturu ulaganja, od depozita do dionica i omogućuje vlasniku dobivanje državnih poticajnih sredstava i porezne olakšice. Važno je imati fleksibilan oblik štednje koji klijenta ne obvezuje na kontinuirane uplate, a član fonda uplaćuje onom dinamikom kojom mu se viškovi sredstava pojavljuju i sam odlučuje o visini uplata, nastavlja Ferkeža-Klemen. Dodaje da je ovo prva godina s lošim prinosom od osnivanja fondova, pa ne treba pesimistično gledati na ishod mirovinske štednje, jer je to ulaganje na dugi rok.

U Raiffeisen mirovinskim fondovima tvrde da će važnost mirovinske štednje sve više rasti idućih godina. Na rast broja članova obveznih mirovinskih fondova, time i njihove imovine, povoljno utječu i pozitivna kretanja na domaćem tržištu rada, odnosno rast zaposlenosti posljednjih nekoliko godina. Velik su potencijal i dobrovoljni mirovinski fondovi (otvoreni i zatvoreni), a privlačnost ulaganja u te fondove mogla bi se dodatno povećati i određenim zakonskim izmjenama koje bi mogle znatnije stimulirati poslodavce, kažu iz Raiffeisen mirovinskih fondova. Naime, dobrovoljna je mirovinska štednja trenutačno jedini financijski proizvod na financijskom tržištu koji država potiče na dva načina i to državnim poticajnim sredstvima u iznosu od 1.250 kuna na godinu i poreznim olakšicama.

(Željkica Lozo)
Izvor: www.liderpress.hr