Povećana inflacija, napeta situacija na inozemnom financijskom tržištu, ali i u bankarskim krugovima ozbiljno shvaćene najave HNB-a o lansiranju novog seta restriktivnijih mjera monetarne politike, i to već ove jeseni, tjeraju vodeće ljude domaćih banaka na razmišljanje o povećanju kamatnih stopa, što će najviše osjetiti zaduženi građani.

"Dosegnuta stopa inflacije i porast cijene kapitala koji se dogodio u inozemstvu prelijeva se na porast aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u domaćim bankama. Zasad se korekcije događaju u visini 0,5 do jednog postotnog boda godišnje", objasnio je Stipan Pamuković, predsjednik Uprave Nava banke. "Nava banka će biti prisiljena povećati kamatne stope na kredite i plasmane i građanima i tvrtkama najkasnije u posljednjem kvartalu ove godine, i to oko jedan postotni bod u odnosu na sada važeće", otkrio nam je Pamuković koji upravlja malom bankom na koju otpada samo 0,15 posto ukupne aktive domaće bankarske industrije, u svojim je procjenama bio mnogo otvoreniji od ljudi iz velikih domaćih banaka, koji su ostali na formulaciji da će "poslovnu politiku prilagođavati situaciji na tržištu", odnosno nešto otvorenijeg: "Eventualna korekcija kamata nije isključena dođe li do znatnijih promjena u makroekonomskom okruženju", što je u odgovoru naveo PBZ..

Samo su analitičari Hrvatske poštanske banke najavili da "očekuju korekciju na strani aktivnih kamatnih stopa, koja je već primjetna kod određenih proizvoda", a u Ersteu očekuju "nastavak određenog blagog uzlaznog trenda”. No, razvoj domaće makroekonomske situacije i stanje na novčanom tržištu, gdje se formalno određuje cijena novca, potpuno su jasni. Imamo inflaciju trenutačno dvostruko veću od one u Uniji, koja jedva pozitivnima drži realne kamatne stope na kredite domaćih banaka, imamo pritisak povećane potražnje za kunama zbog turističke sezone i očekivane Molove transakcije kupnje Ine.

Na sve to moramo dodati i HNB-ov pritisak na smanjenje likvidnosti sustava, koji pokušava zatrti svaku mogućnost da banke generiraju inflaciju, ali i naznaku dodatnog povećanja regulatornih troškova, kao i povećanje premije na rizik zbog usporavanja rasta tržišta i gospodarstva. Jedino što nam čuva kamate na sadašnjim razinama je stabilnost tečaja eurokuna koji, nasreću, zbog sezonskog i efekta Molove transakcije pada, što je zapravo prirodan mehanizam smanjenja domaće inflacije.

"Stopa inflacije poništava cijenu novca i gura je u zonu realno negativnih kamatnih stopa. No, budući da u štednji građana, a u velikoj mjeri i kod depozita pravnih osoba, prevladavaju valutni depoziti ili banke primjenjuju valutnu klauzulu radi zaštite kupovne moći, cijena novca više se komparira s cijenom na inozemnom tržištu nego sa stopom inflacije.

Lošije i za štediše

Jedino zahvaljujući miksu cjenovnog i valutnog rizika dosad nije došlo do drastičnijeg porasta cijene novca", upozorio je Pamuković. No, uz dužnike koji će zbog otplate sve većih mjesečnih rata morati dodatno stegnuti kućni budžet, dobro se ne piše ni štedišama koji su povećanjem pasivnih kamatnih stopa ove godine pohrlili položiti ušteđevinu u banke. Njima pak visoka inflacija nagriza realnu vrijednost ušteđevine, a bankari im poručuju da neće doći do povećanja kamatnih stopa koje banke isplaćuju njima.

"Konkurencija banaka i potražnja za depozitima zbog restriktivnih mjera HNB-a već su rezultirale podizanjem pasivnih stopa u većini hrvatskih banaka, ali ne očekujemo daljnji rast kamatnih stopa u tom segmentu. Pad prinosa na tržištu kapitala vratio je ulagače prema depozitima u bankama i hrvatske banke već bilježe rast štednje", smatra Dubravka Kolarić, izvršna direktorica Sektora riznice HPB-a.

Alen Kovač, Ersteov makroekonomski analitičar, upozorio je da ipak treba sagledati dugoročniju sliku, gdje kamatne stope u pravilu osiguravaju štedišama pozitivnu realnu kamatu. Pamuković je također skeptičan oko rasta pasivnih kamatnih stopa, no ostavio je mogućnost njihova eventualnog porasta od samo 0,5 do jednog postotnog boda.

Iz bankarskih krugova doznali smo da bi HNB najesen mogao dodatno smanjiti postotak dopuštenog mjesečnog rasta kreditnih plasmana s aktualnih jedan posto na 0,75 posto, što bi na godišnjoj razini donijelo smanjenje najvišeg dopuštenog rasta plasmana banaka sa sadašnjih 12 na samo devet posto.

Postroženje na nož dočekane administrativne mjere kontrole kreditne aktivnosti banaka prvotno uvedene prošle godine moglo bi dodatno smanjiti razinu gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, upozoravaju bankari. Oni se boje da će zbog još strože mehaničke mjere rasta aktive banke morati ulagati dodatni napor za vaganje između pojedinih vrsta plasmana, što će ih dodatno poskupiti. Time se pak riskira neoptimalna struktura kreditiranja čiji će trošak, zbog ovisnosti gospodarstva o bankama, morati podnijeti tvrtke i, naravno, građani. No, čelni ljudi HNB-a u posljednjim izjavama ne bježe od takvog razvoja događaja, jer su te mjere namijenjene ispunjenju njihova cilja - obuzdavanja inflacije.

Još teži uvjeti za male banke, velike likuju

"Malim hrvatskim bankama ovo je vrlo teška godina, s obzirom na mjere ograničenja rasta plasmana i trendove kretanja inflacije i cijene kapitala", izjavio je Stipan Pamuković, predsjednik Uprave Nava banke.

"Budući da uz kamatni i valutni rizik, te kreditni, i operativni rizici snažno utječu na konačni rezultat poslovanja, stagnacija neto kamatnih prihoda morat će se nužno kompenzirati minimiziranjem troškova i ostalih bankovnih rizika te povećanjem prihoda od bankarskih usluga, a da se pritom ostvare planirani rezultati poslovanja", objasnio je Pamuković nezavidan položaj menadžmenta malih domaćih banaka u aktualnim tržišnim uvjetima.

Dubravka Kolarić, izvršna direktorica Sektora riznice HPB-a, dodala je da bankama ove godine ne idu na ruku negativna kretanja na tržištu kapitala, što im je dodatno umanjilo mogućnost nadoknađivanja smanjenih neto prihoda. S druge strane, najveće domaće banke koje prisvajaju sve više tržišta prošle su godine provele niz dokapitalizacija, što im sada garantira prilično jefitin izvor financiranja.

Dobri poznavatelji prilika u bankarskom sustavu vjeruju da će velike banke najvjerojatnije još neko vrijeme otezati s povećanjem kamatnih stopa, zbog čega će male banke, koje će na taj potez vrlo skoro biti natjerane, dovesti u još nepovoljniji položaj.

Igor Prstec
Izvor: www.business.hr