Većina ljudi, njih više od 80 posto, kupuje stan kreditom, na rok otplate od 20 ili 30 godina, dakle na vrijeme tijekom kojega se mogu razboljeti, ostati bez posla, kuna može oslabjeti pa će rata kredita gutati veći dio plaće, banke mogu povisiti kamate, mogu se razvesti pa stan moraju prodavati... Nije svejedno kolika će biti rata kredita, a ona ovisi o cijeni stana, nije svejedno je li stan poslije lako ili teško utrživ, a sigurno nije svejedno zbog koliko se kvadrata ta teška odluka donosi. Stari je stan u pravilu jeftiniji pa ga se može dobiti za manje novca ili se može kupiti više kvadrata, novi se stan, pak, lakše proda ako ga moramo prodati...
Irhad Meheljić, član Uprave Grawe nekretnina i ovlašteni sudski vještak, savjetuje da se razlozi za stari ili novi stan napišu na papir i ocijene (ponderiraju), a bolji rezultat bit će vodič u konačnoj odluci.
Primjerice, ponderirajte razloge za stari ili novi stan od jedan do tri - jedan neka bude manje važno, dva važno, a tri veoma važno. Važnost, naravno, ovisi o osobnim sklonostima, načinu života, planovima, vremenu, broju članova obitelji, dobi djece... Primjerice, mladim vrlo zaposlenim ljudima bit će draži novi stan jer se u njega usele i ne moraju brinuti o održavanju ili preuređenju, a ionako su po cijele dane na poslu pa ne bi imali ni vremena pregovarati s majstorima i nadgledati radove. Obitelji s manjom djecom bit će važna dobra infrastruktura, i to ne samo vrtić i škola, nego i trgovine, ljekarne, parkovi te dobra prometna povezanost da brzo stignu na posao i s posla. Ljudima u mirovini su važniji mir i tišina nego centar grada. Ljudima s kućnim ljubimcima važne su zelene površine po kojima ih mogu istrčavati...
Bitni su i osobni afiniteti. Nekome je beskrajno komplicirano organizirati bojenje zidova, dok će drugi s užitkom preurediti kupaonicu.
Naravno, važne su i financije. Stari, točnije rabljeni stanovi u pravilu su jeftiniji nego novi, osim ako nije riječ o jedinstvenim i neponovljivim lokacijama gdje novih stanova i nema, niti će ih biti. Rabljeni stanovi u pravilu dolaze “u paketu” s mjestom za parkiranje i spremištem koje ne treba posebno platiti. Naravno, ne postoji rabljeni stan koji novi vlasnik ne želi preurediti. Rabljeni stanovi mogu skrivati mane koje će se otkriti tek kad majstori počnu skidati žbuku ili podove, ali nije isključeno ni da novi stan skriva ozbiljne građevinske nedostatke.
Novi stanovi su najčešće još skuplji po kvadratu od onoga što je oglašeno jer uz, recimo, 2000 eura za kvadrat stana treba još platiti 5000 do 10.000 eura za parkirališno mjesto, nekoliko tisuća eura za spremište itd., pa u konačnici kvadrat stana ispadne skuplji i nekoliko stotina eura.
- Detaljna adaptacija starog stana - što uključuje rušenje nekih zidova, nove instalacije u kupaonici i kuhinji, novo centralno grijanje, novi parket, keramiku i sanitarije, spuštene stropove u nekim prostorijama i slično - stoji od 350 do 400 eura po kvadratu - ističe arhitekt Robert Križnjak. Cijena, naravno, ovisi o vrsti keramike i sanitarija te o veličini zahvata.
On savjetuje da se obavezno angažira jedna tvrtka koja će obaviti sve radove, u protivnom će majstori prebacivati odgovornost s jednih na druge i razvući radove na šest ili više mjeseci.
Križnjak upozorava i na probleme s novim stanovima, kojih laici nisu uvijek svjesni.- Svi izvođači tvrde da u novim stanovima možete promijeniti keramiku i parkete o njihovu trošku, no kad to poželite, možete birati samo u trgovini s kojom investitor ili izvođač imaju dogovor, a tamo je često nikakav izbor. Nove zgrade većinom imaju PVC stolariju, jeftine masažne kade, rasvjetu kao za butik... Većina ljudi to želi promijeniti pa su uzalud bacili novac za kupnju tih stvari - kaže Križnjak.
Novi stanovi često nude lažni sjaj, a stari često skrivaju ljepotu ispod patine. Izbor je zato još teži, no prvo i najvažnije pravilo jest da u kupnju treba voditi stručnjaka koji će vidjeti ono što laici ne vide, i u starom i u novom stanu.
8 prednosti novog stana
- Iako je skuplji nego stariji stan, sve je novo pa ne traži dodatna ulaganja i muke s majstorima.
- Niži su troškovi grijanja i hlađenja jer je toplinska izolacija znatno bolja zbog novijih materijala i strogih propisa o izolaciji.
- Potrošnja vode i plina za grijanje je individualizirana pa se ne plaćaju troškovi susjedima jer svaki stan ima ugrađen vodomjer i plinomjer.
- Instalacije su tehnološki naprednije, pa ima više utičnica u sobama, više TV i internet priključaka itd.
- Zgrada ima novu fasadu, a zajednički prostori su lijepo uređeni, što joj diže vrijednost na tržištu.
- Niži su troškovi pričuve, barem u prvoj fazi, jer je sve novo.
- Na tržištu stan u novoj zgradi postiže bolju cijenu, a i prognozira se da će cijene starogradnje stalno padati.
- Stan je pravno “čist” jer banka inzistira na tome prije dodjele kredita.
Prednosti starog stana
- Bolja mikrolokacija i infrastruktura jer su stariji stanovi u središtu naselja, sa svim bitnim objektima, dok novi stanovi u pravilu nemaju ništa od toga.
- Kvaliteta stana je poznata, dok novi stan kupac kupuje na neviđeno.
- Građevinski nedostaci su već otklonjeni, a u novom stanu taj posao tek slijedi.
- Bolje su pristupne ceste, a ima i dosta besplatnih parkirališnih mjesta.
- Kupac plaća čiste neto kvadrate stana, dok kod novogradnje treba posebno platiti spremište i jedno ili dva parkirališna mjesta.
- Cijena stana je niža u odnosu na novogradnju, a adaptacija se može odgoditi dok za nju ne bude bilo novca.
- U gotovim, uređenim naseljima ne može se dogoditi da preko noći nikne zgrada ispred prozora, dok je u novima to realno očekivati.
-
Susjedi su već poznati, dok se kod novih stanova ne zna tko će se useliti u zgradu.
Izvor:
www.jutarnji.hr
