Prema nedavno objavljenim rezultatima istraživanja portala MojPosao, čak 78 posto ispitanika je pod stresom na svom radnom mjestu. Poraznu statistiku o radnom mjestu kao uzročniku stresa nadopunjuje i činjenica da čak dvije trećine ispitanika kao uzročnik stresa navodi svog nadređenog, a samo njih šest posto nikad nije doživjelo verbalne ispada u svojoj radnoj okolini. Stres očito ima i zdravstvene posljedice jer 57 posto ispitanih navodi da zbog stresa ima problema sa spavanjem, a 71 posto smatra uredski bijes sve češćim i sve ozbiljnijim problemom.
Predsjednik Hrvatskog psihološkog društva Hrvoje Gligora smatra da podaci iz istraživanja potvrđuju da je stres svojevrsna epidemija suvremenog društva, a na radnom mjestu se najviše očituje i upravo je tamo najčešće percipiran, iako radno mjesto nije jedini uzročnik stresa.

Uzroke tolikog stresa na radnom mjestu Gligora vidi u tome što zaposleni imaju vrlo malo kontrole, ali i utjecaja na zbivanja na poslu. Osim toga, "mi smo tranzicijsko društvo, a za njega je bitno to što je sigurnost radnog mjesta sve manja, pa je nesigurnost veliki izvor stresa". Kao posebno važan mogući uzrok stresa Gligora navodi lošu komunikaciju, manjak potpore među kolegama na radnom mjestu, a na stvaranje osjećaja stresa može utjecati i to što netko smatra da je posao koji radi beznačajan. Izlaz iz takve situacije na radnim mjestima vidi u većem uključivanju podređenih radnika u komunikaciju s nadređenima, ali i u donošenje odluka, gdje je to moguće. "Preporučio bih poslodavcima da radnicima jasno daju do znanja jesu li njima zadovoljni ili nisu. Dakle, da jasno pokude ili jasno pohvale radnike", kazao je Gligora.
Među poslovnim sektorima u kojima se bilježi najviše stresa su proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda, izdavačka djelatnost i financijske djelatnosti.

Gligoru ne čudi što se među najstresnijima navodi izdavačka djelatnost jer se radi o poslu koji je strogo vezan uz rokove, a moguće je i da tehnologija kojom raspolaže zaposlenik ponekad nije zadovoljavajuća za rokove koje traži tržište. Financijski sektor je vrlo propulzivna djelatnost u kojoj ima i mnogo stranih poslodavaca i "upravo je u tom sektoru komunikacija među zaposlenima, između nadređenih i podređenih možda i najbitniji element". Na prvi je pogled čudno što se među kritičnim sektorima našla i prehrambena industrija, no ona se također ubrzano razvija i tehnološki znatno napreduje, što može dovesti do toga da treba raditi brže i više i zbog toga ljudi mogu radno mjesto percipirati kao stresno, smatra Gligora. Gligoru ne veseli što sve više ljudi doživljava radno mjesto stresnim, ali ga kao psihologa raduje činjenica da sve više onih koji smatraju da su pod stresom traže profesionalnu pomoć, a "to znači povećanje svijesti da profesionalna komunikacija može mnogo pomoći, jer profesionalci su ti koji znaju tehnike", zaključio je Gligora.

Prihvaćati nepromjenjivo
Kao važnu strategiju u borbi protiv stresa savjetuje se da se ljudi nauče prihvaćati stvari na koje ne mogu utjecati, odnosno pristup "što ne mogu promijeniti, zbog toga se ne trebam živcirati", ali ako je stres na radnom mjestu uzročnik velikog stresa, onda treba porazmisliti i o promjeni radnog mjesta, "iako je upravo to jedan od najvećih stresova", upozorava Hrvoje Gligora.

(Autor: T.PONOŠ)
Izvor: www.glas-slavonije.hr