| |
Nađi posao koji voliš i više nikada nećeš morati raditi, pouka je brojnih priča uspješnih ljudi koji svoj uspjeh duguju upravo tome što svoj posao shvaćaju kao zadovoljstvo, a spomenutom problemu motivacije zaposlenika za rad psiholozi su se posvetili u mnogim istraživanjima unutarnje motivacije i vanjskih pritisaka.
Osnivač pravca pozitivne psihologije Mihaly Csíkszentmihály svojedobno je stekao svjetsku slavu otkrićem »flow-doživljaja«, odnosno stanja očaravajuće obuzetosti, duboke koncentracije i potpune predanosti aktivnosti koja sama po sebi predstavlja zadovoljstvo do te mjere da se zaboravi na sve ostalo, a takvi su trenuci mnogima koji čekaju da radni dan napokon završi te da na koncu mjeseca dobiju plaću samo daleki san. No, uspjeh multimilijunskih kompanija koje su pokrenuli entuzijasti nošeni idejom o vlastitom businessu, pa čak i neke političke karijere koje su započele aktivizmom i gorljivim zalaganjem za promjene nisu jedini primjeri da čovjek doista nema granica kada ima jaku intrinzičnu motivaciju i uživa u poslu poput djeteta u igri.
Iako je svima poznato kako je to uživati u nekoj aktivnosti koja ispunjava, činjenica jest da s godinama i životnim iskustvom zaposlenici (koji su možda u početku i bili poput zaigrane djece koja se igraju zbog igre same) počinju razmišljati samo o plaći i beneficijama kao jedinim razlozima za obavljanje nečega.
Područje istraživanja motivacije i što se događa kada unutarnju motivaciju zamijeni vanjska bilo je predmet interesa mnogih znanstvenika, a brojni su eksperimenti pokazali da uvođenjem sustava prijetnji i nagrada ljudi najčešće zanemare ono što ih pokreće iznutra.
I dok su novčane stimulacije veoma moćan razlog za ustajanje iz kreveta i odlazak na posao, novac je istovremeno iznenađujuće neučinkovito, pa čak i kontraproduktivno sredstvo za poticanje na izvrsnost, pokazala su istraživanja psihologa Edwarda L. Decija koji je poznat po teoriji samoodređenja. Naime, najjednostavniji eksperiment proveden na studentima koji su se zabavljali popularnim slagalicama pokazao je da nuđenje vanjskog financijskog poticaja negativno utječe na unutarnju motivaciju.
- Do tada zabavan i ugodan način provođenja vremena postao je aktivnost kojom se bave da bi dobili novac te su tu igru počeli doživljavati kao zadatak s ciljem dolaska do nagrade, a ne nečega što je nagrada samo po sebi - izjavio je Deci za Washington Post.
Pozitivni potencijal ljudske prirode najbolje se odražava u intrinzičnoj motivaciji, urođenoj tendenciji traženju izazova, uvježbavanju i širenju svojih potencijala, istraživanju i učenju, a intrinzično motivirani pojedinci pokazuju tako više interesa za neki posao, bolju izvedbu, kreativnost, ustrajnost, vitalnost i samopouzdanje.
Ipak, ljudi su većinom na ponašanje poticani izvana te se nekom aktivnošću bave radi ostvarivanja nekog vanjskog cilja, poput pohvale, priznanja ili neke druge nagrade, a pokazalo se da socijalno-kontekstualni događaji koji dovode do osjećaja kompetencije, kao i mogućnost izbora te prilika za samousmjerenjem povećavaju intrinzičnu motivaciju za neku aktivnost, dok je opipljive nagrade, prijetnje, rokovi, naredbe, procjene pod pritiskom i nametnuti ciljevi smanjuju.
No, unatoč tome ljude se od najranije dobi motivira kaznama i nagradama koje počinju pohvalnicama i džeparcem za obavljanje kućanskih poslova, nastavljaju se prijetnjama zabranom izlaska da bi ih zatim sustav tzv. mrkve i batine opterećivao do kraja života koji se odjednom počinje okretati oko povišica, dionica, promaknuća i prijetnji otkazom.
Spoznaje do kojih je došao Deci u istraživanju kontraproduktivnih učinaka kazni i nagrada na motivaciju ispitivana su na brojnim primjerima od predškolaca do odraslih osoba koje pokušavaju smršaviti ili prestati pušiti, a utvrđeno je da pritisci i vanjski poticaji smanjuju izglede da će se osoba posvetiti cilju s velikim unutarnjim žarom.
|
| |
|
| |
