Moguće je očekivati da će prilikom pristupanja Europskoj uniji i Hrvatska morati početi oporezivati građevinsko zemljište PDV-om, te usvojiti funkcionalno načelo kod izuzeća od plaćanja PDV-a, procjene su koje u Newsletteru Instituta za javne financije iznose Marina Kesner-Škreb i Danijela Medak Fell.
U radu "Porez na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i EU: porezni prag, nulta stopa, građevinsko zemljište i izuzeća" autorice iznose najvažnije razlike u ta četri područja u hrvatskom i europskom sustavu PDV-a, te rješenja usvojena tijekom pregovora u novim članicama. Napominju pritom da im nije namjera ulaziti u raspravu o mogućem odabiru rješenja za Hrvatsku jer će ona biti rezultat pregovora s EU.
Vezano uz prag ulaska u sustav PDV-a autorice ističu da se Hrvatska s pragom od 85.000 kuna (oko 11.600 eura) nalazi na začelju u odnosu prema novim članicama EU kod kojih je prag od oko 15.000 eura do gotovo 45.000 eura. Hrvatska bi trebala ocijeniti je li sadašnji prag odgovarajući i, pokaže li se opravdanim, promijeniti ga prije ulaska u EU, smatraju autorice. Ističu i da se iz iskustava novih članica može zaključiti da su europska pravila u vezi s nultom stopom vrlo rigorozna, da se teži potpunom ukidanju te stope, da je prostor za iznimke izuzetno ograničen. Od 12 novih članica samo su se Cipar, Malta i Poljska u pregovorima uspješno izborile za pravo primjene nultih stopa.
Hrvatska bi, smatraju, trebala preispitati važnost nulte stope prema kategorijama obuhvaćenih proizvoda te eventualno tražiti privremenu odgodu ukidanja nulte stope za najvažnije kategorije proizvoda.
U procesu pristupanja EU u Hrvatskoj će se najvjerojatnije uvesti i izmjene u oporezivanju nekretnina, a to se ponajprije odnosi na potrebu oporezivanja građevinskog zemljišta PDV-om, bilo neizgrađenog (praznog) ili zemljišta koje pripada novoj građevini, koja se sada oporezuju porezom na promet nekretnina. "Umjesto dosadašnjim porezom na promet nekretnina po stopi od 5 posto, takvo bi se zemljište trebalo oporezovati PDV-om po stopi od 22 posto", navode autorice. To će se odraziti na troškove poreznih obveznika u građevinarstvu te, posredno, na cijenu nekretnina.
Autorice naglašavaju da će troškovi nabave građevinskog zemljišta ovisiti o poreznom statusu u sustavu PDV-a prodavatelja - građevinsko poduzeće u sustavu PDV-a može odbiti pretporez na građevinsko zemljište nabavljeno od prodavatelja koji je također u sustavu PDV-a, pa mu se troškovi smanjuju. No, ako ga nabavlja od fizičke osobe ili pravne osobe koja nije u sustavu PDV-a tada mu troškovi ostaju nepromijenjeni, jer na takvo zemljište, kao i do sada, obračunava porez na promet nekretnina, koji se ne može odbiti kao pretporez.
U načelu se u svim novim državama članicama građevinsko zemljište, kao i nove nekretnine, oporezuju PDV-om po standardnim stopama, ali je izuzeto negrađevinsko zemljište, uz mogućnost opcijskog oporezivanja (PDV-om ili porezom na promet nekretnina), navode autorice.

PDV i na bankarske usluge
Kao područje u kojem će se hrvatski sustav PDV-a morati značajnije uskladiti s europskim navode i izuzeće od plaćanja PDV-a. Naime, europski se sustav temelji na funkcionalnom načelu (Direktivom se propisuju djelatnosti koje su izuzete, neovisno koja ih ustanova ili društvo obavlja), a hrvatski na institucionalnom načelu (Zakonom su definirane institucije koje su izuzete u svim svojim djelatnostima). Primjerice, u Hrvatskoj su banke izuzete iz sustava PDV-a na cjelokupno svoje poslovanje, dok bi, primjenom Direktive, bile izuzete samo za bankarske poslove navedene u Direktivi, a za sve ostalo bi morale obračunavati PDV, ali s pravom i na (djelomični) odbitak pretporeza za nabavljena dobra i usluge.
Može se očekivati da u usklađivanju tog dijela zakonodavstva neće ostati previše mjesta za pregovore, navode autorice i zaključuju da bi Hrvatska trebala detaljno analizirati i definirati sve razlike u sustavima, te poduzeti korake kako bi taj prijelaz bio što bezbolniji

Izvor: www.glas-slavonije.hr