Snalazimo se tako da moramo osigurati sve nekvalitetniju radnu snagu. Dođeš do broja, ali pitanje je kakvi su to radnici, neke doslovce hvatamo na cesti, kaže Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera.

Franco Palma, dugogodišnji predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera, ističe da sezona ide prema njihovim projekcijama. Računaju s rastom prihoda, ali će taj rast pojesti novi rashodi. U hotelijerstvo se, unatoč svim problemima, ulaže jako puno, jer je to jedini uvjet ostanka na razini sredozemne konkurencije. Međutim, ulaganja su sve veća, a vrijeme povrata uloženoga sve dulje.
»Definitivno imamo problem radne snage, jer ne možemo osigurat dovoljno sezonaca. Za sljedeću godinu nedostajat će nam radne snage, i kvalificirane i nekvalificirane. Presušio je, naime, slavonski bazen koji nam je svima bio glavni izvor radnika. Svi mi s Jadrana oslanjali smo se na Slavoniju. S druge strane, sama Slavonija kroz svoj razvoj zaustavlja dio radne snage. Odlazak na rad na more na pet, šest ili sedam mjeseci tim je ljudima, što je normalno, bitno manje zanimljiviji od stalnog posla u Slavoniji«, kaže Franco Palma.
• Kako ste se snašli za ovu sezonu?
- Snalazimo se tako da moramo osigurati sve nekvalitetniju radnu snagu. Dođeš do broja, ali pitanje je kakvi su to radnici. Neke doslovce hvatamo na cesti.
• I kako se to onda reflektira na razinu usluge?
- Kao smanjenje kvalitete.
• Gdje je rješenje manjka radnika u turizmu, tog očito velikog problema?
- Treba stimulirati ljude da više idu u tu struku. Time ćemo osigurati kvalificiranu radnu snagu - KV kuhare, KV konobare, menadžere i slično.
• Hoćete li uvoziti radnike iz inozemstva?
- Da, ali mi iniciramo da se to napravi organizirano, a ne stihijski. Želimo organizirani način zapošljavanja inozemaca. Smatramo da je Ukrajina zanimljivo područje za radnu snagu.
• Kada bi, dakle, stranci mogli početi raditi u ovdašnjim hotelima?
- Moramo razgovarati već za sljedeću godinu, ali to je vrlo kompleksno pitanje. Doći će do velikih promjena, treba sagledat niz detalja. Ljudi će dolaziti raditi, ali će mnogi nastojati i ostati u našoj državi, doći će do sklapanja brakova, do miješanih brakova. Tu politiku treba dobro razmotriti država da kasnije ne bude nedorečenosti.
• Uvozili biste Ukrajince i Ukrajinke, a u susjedstvu imate Bosnu i Hercegovinu gdje također ima dosta nezaposlenih ljudi, a i nema jezične barijere?
- Da, i to je dobra ideja, razmišljamo i o tome.
• Koja je vaša ocjena dosadašnjeg dijela sezone?
- Sezona ide prema očekivanjima. Nema stresova premda je na hotelske kampove loše utjecalo vrijeme u lipnju. Šesti je mjesec zbog vremena, a ne zbog Eura 2008., kako to neki žele prikazati, bio nešto lošiji. Sada se to u srpnju popravilo. Što se prihoda tiče, stvari idu onako kako smo i zamislili, a to je povećanje od dva do tri posto u noćenjima i četiri do pet posto u financijskim prihodima. Trend prema Hrvatskoj je i dalje pozitivan. S druge strane, mislim da je najveći problem hrvatskog turizma kućna radinost, privatni iznajmljivači, i da sam na mjestu ministra turizma, prvo bih se pozabavio tim pitanjem. Privatnici drže 400.000 postelja, gotovo polovicu svih raspoloživih kapaciteta, a privatni smještaj, u smislu prodaje, uopće nije organiziran.
• Kažete da će vam prihod biti veći četiri ili pet posto, a bunite se zbog loše zarade?
- Čekajte, mi govorimo da je poslovanje pozitivno na strani prihoda, ali nam se na strani troškova događaju problemi. Već smo u lipnju rekli da troškovi goriva zajedno s troškovima namirnica u ukupnim troškovima sudjeluju s 20 posto. Dakle, 20 posto su troškovi energenata i namirnica, 25 do 30 posto troškovi radne snage, preostaju svi ostali troškovi, da ih sada sve ne nabrajam. Za energente i hranu ove ćemo godine, nedavno smo izračunali, platiti 200 milijuna kuna više. Za 200 milijuna kuna povećat će nam se troškovi zbog stalnih poskupljenja energenata i hrane! Ukupan promet hotelijera bit će oko šest milijardi kuna, prihod će nam bit 300 do 400 milijuna kuna veći nego lani, ali će polovicu tog prihoda već u startu pojesti troškovi energenata i namirnica. Na to upozoravamo, ali smo svjesni da se malo toga može napraviti. Profitabilnost sektora je na sve nižoj razini i stalno pada. Država mora poduzeti neke mjere da se to zaustavi, možda ne može utjecati na cijene energenata, ali tu je PDV. Naš je PDV najveći na Sredozemlju.
• Predlažete da država smanji PDV i da vam tako amortizira nove troškove?
- U većini je zemalja PDV na hranu i piće niži nego kod nas. Pomoglo bi nam da se PDV na hranu i piće smanji na razinu koju ima naša konkurencija, dakle, na razinu od šest do 10 posto. To bi nam dalo malo daha. I nismo samo mi hotelijeri u pitanju. Vlasnici restorana žale se da ove godine slabije rade. Čini mi se da gosti imaju sve manji budžet za trošenje na odmoru, uz ostalo i zbog cijena goriva.
• Mislite li da će se prave posljedice poskupljenja goriva osjetiti tek na godinu?
- Tako je, ove su godine gosti došli na odmor, nisu odustajali, ali je pitanje hoće li, uz ovakve cijene goriva, na godinu uopće kretati na odmor. Vjerojatno će doći, ali će štedjeti na izvanpansionu.
• Koji vam troškovi - uz cijene energenata i namirnica - još zadaju probleme?
- Mi stalno podižemo plaće našim radnicima. Ove su se godine, recimo, plaće turističkih radnika u Istri povećale pet posto.
• Kako hotelske gazde reagiraju na ovo što se događa s hotelskom profitabilnošću?
- Ja govorim jezikom vlasnika, iznosim kako treba kvalitetnije poslovati, kako poslovati profitabilnije i dugoročnije.
• Uza sve nabrojano, i dalje se mnogo investira u hotelski sektor?
- I dalje mnogo investiramo jer nema alternative. Ili investiraj ili prodaj, trećeg nema. I tako smo na rubu, ako ne investiramo, još ćemo pasti.
• Koliko je hotelijerstvo isplativo posljednjih godina?
- Prije tri godine imali smo 400 milijuna kuna dobiti, godinu kasnije 50 milijuna kuna minusa, dok smo lanjsku godinu završili s 200 do 300 milijuna kuna dobiti. Sve to govori o niskoj profitabilnosti. Vlasnik razmišlja na način: što me to veže u tom sektoru da bih si vratio kapital u sljedećih 30 godina.
• Što bi se trebalo mijenjati za sljedeću godinu da biste bili zadovoljni?
- Treba se mijenjati ukupna filozofija prema turizmu. Sve treba biti drukčije postavljeno. Turizam se ne može rješavati tako da se proslavljaju rekordi u noćenjima, a da se sezone više-manje odvijaju same po sebi. Ovdje se samo zbraja devizni priljev i broj noćenja. Sektor zaslužuje bitno bolji pristup, bolju međuresorsku povezanost, jer se kretanja u turizmu događaju u ciklusima - pet šest godina ideš gore, onda isto toliko godina padaš.
• Često ističete kako je Hrvatska destinacija masovnog turizma i da će takva i ostati, a najnovije projekcije, odnosno Strateški marketing-plan, vode nas prema turizmu najviše razine?
- Hrvatska je i danas destinacija masovnog turizma, a kretanje prema turizmu najvišeg stila neće se dogoditi u sljedećih 10 do 15 godina. Za mene su masovnost kampovi, kreveti privatnih iznajmljivača. Mi ćemo i dalje ostati na 900.000 kreveta, nećemo sadašnjih 65 milijuna noćenja smanjiti na, recimo, 40 milijuna, i to u korist najelitnije klijentele, nego ćemo ostat na tih 65 ili 70 milijuna noćenja. Ali ta će noćenja biti bitno skuplja nego sada. Ja nisam za masovni jeftini turizam. Ostat ćemo na ovim brojkama, ali nastojat ćemo ići prema imućnijoj klijenteli.
• Niste pobornik cjelogodišnjeg turističkog poslovanja, što se kosi sa željama države, odnosno resornog ministarstva?
- Naši hoteli u prosjeku godišnje rade 210 dana i od toga su 150 dana dobro popunjeni. Bilo bi dobro da sezonu možemo produljiti za još mjesec dana. Nije, međutim, u tome problem, nije rješenje da sezonu produljimo na studeni ili veljaču, nego nastojimo razmišljati o tome kako da povećamo iskorištenost kapaciteta u travnju ili listopadu.
• Hoćete li poskupljivati u idućoj godini?
- Apsolutno ne, mi smo cjenovno dostigli plafon i poskupljuju samo oni koji to mogu opravdati dodatnim ulaganjima.
• Jesu li naši hoteli cjenovno konkurentni ostatku Sredozemlja?
- Da, s tim da smo u kategoriji tri zvjezdice tu negdje na njihovoj razini, a da prostora za povećanje cijena imamo u objektima s četiri i pet zvjezdica. Vani su hoteli s četiri i pet zvjezdica skuplji nego kod nas.

Skupo gorivo više će naštetiti dalekim destinacijama
• Koja je vaša projekcija događanja u ovdašnjem turizmu u 2009. godini ako se kojim slučajem, a za to postoje realne pretpostavke, cijene goriva budu povisivale istim tempom kao i posljednjih mjeseci?
- Nije sporno da će se to odraziti i na hrvatski turizam, ali smatram da će više štete od toga imati daleke destinacije poput Tajlanda. Naime, usporedno sa cijenama benzina i dizela, poskupljivat će i kerozin. Hrvatska je na idealnoj poziciji, blizu su nam glavna tržišta. Moglo bi biti problema, ali ne toliko koliko će ih imati drugi.

(Davor Verković)

Izvor: www.vjesnik.hr