31.7.2008.   

Treći internetski rat

Facebook uživa podršku Microsofta,što jača sumnje da najutjecajnija svjetska tvrtka zamagljuje oči rivalu Googleu kada tobože ne uspijeva kupiti Yahoo. Porazit će ga paktom s Facebookom koji bi lako mogao izrasti u najposjećeniji web na svijetu.

Ako bi Billu Gatesu valjalo pronaći najveći promašaj u poslovnoj sferi života, malokoji poznavatelj njegova djela ne bi se složio da je to Microsoftovo neprepoznavanje tržišnog potencijala interneta u vrijeme kada su se njime služili samo oni tehnološki natprosječno opismenjeni. Jedni će reći da je Microsoft taj vlak u potpunosti propustio, drugi da se samo zakasnio na njega ukrcati na prvoj stanici, no neizbrisivim ostaje to da je zbog tog poslovnog gafa Gatesova kompanija bila privoljena voditi kudikamo krvavije tržišne bitke za osvajanje interneta nego što bi bio slučaj da je njime dominirala ispočetka.
Microsoft je, ustvari, bio pokretač dva velika internetska rata, a ovih dana počinje i treći. Taj će biti najznačajniji jer, kao i u pravim svjetskim ratovima, onaj tko pobijedi u posljednjem, doći će u takvu poziciju kao da je pobijedio u svim prijašnjim ratovima, a kako Microsoft u prethodna dva rata bilježi samo polovičan uspjeh, upravo mu je to motiv za odlazak u novi boj.

Prvi se internetski rat vodio u doba kada je Microsoft uvidio da će se korištenje interneta proširiti debelo izvan krugova kompjutorskih fanatika, odnosno u vrijeme kada je na internetu stasao prvi servis koji ga je učinio dovoljno jednostavnim za korištenje da bi onima koji nisu fanatici uopće mogao biti zanimljiv - World Wide Web. Munjevitom brzinom web je postao sinonim za internet, a web-browser, odnosno “preglednik weba” jednako nezaobilazna softverska komponenta svakog računala kao i operacijski sustav. S Windowsima je Microsoft već odavno bio neprijeporni lider kada je u pitanju tržište operacijskih sustava, pa je valjalo isto učiniti i s tržištem browsera.

Ipak, rat između Internet Explorera, koji je bio Microsoftov adut u bitki browsera, te Netscape Communicatora, koji je bio uvjerljivo najkorišteniji softver tog tipa u cijelom svijetu, nije trajao odveć dugo. Darujući Internet Explorer sa samim Windowsima, namećući ga time kao primarno sučelje za pristup internetu svakome tko koristi taj operacijski sustav, a time praktički i svakome tko koristi računalo, odnosno pristupa internetu, Microsoft je doslovce obrisao Netscape sa scene. Izjednačivši tržište operacijskih sustava i browsera, znajući da će time platiti goleme kazne za monopolističko tržišno ponašanje, Gates je izjednačio i uspjeh svoje kompanije na oba tržišta. Kada su sudski troškovi i došli na naplatu, za konkurenciju je već bilo kasno - Microsoft je prvi internetski rat već bio dobio.

Činilo se tada da je korak u osvajanju interneta za moćnu tehnokompaniju uhvaćen, no dok se bavio Netscapeom, Microsoft je previdio uspjeh Googlea, tvrtke koja je pokrenula istoimeni servis za pretraživanje interneta. Tijekom samo nekoliko mjeseci Googleov je servis postao početna stranica za šetnju internetom natpolovičnoj većini korisnika diljem svijeta, a uskoro je njime pretraživanje informacija obavljalo devet od deset korisnika interneta.

Kako se time uselio na ekrane milijarda pojedinaca, Google je postao najprikladnija, a
samim time i najunosnija platforma za plasman suvremeno kreirane propagande, odnosno individualiziranih, ciljanih oglasa kakvi su svakom oglašivaču najisplativiji i samim time najzanimljiviji.

Dominirati tržištem internetskog pretraživanja uskoro je postalo važnije nego dominirati tržištem operacijskih sustava ili web-browsera jer je to postao perspektivniji i unosniji biznis među IT kompanijama od proizvodnje i prodaje softvera, hardvera ili usluga, pa je Microsoft morao pokrenuti i drugi internetski rat - onaj protiv Googlea.

Ovaj put, međutim, nije išlo lako kao protiv Netscapea. Gatesovi su ljudi pokušali istom taktikom, pa su Microsoftov pretraživački servis nazvan Live Search nametali kao primarno sredstvo za pretraživanje interneta u Internet Exploreru, no iskustvo koje donosi internetska adresa www.google.com nije moglo biti nadomješteno ničim drugim. Uz sve muke, pokušaje, suđenja i uložene milijarde, Microsoftu nije uspijevalo niti uzdrmati Google na tronu, a kamoli ga s njega smaknuti.

Posljednji pokušaj, naizgled očajnički, najjače je i odjeknuo, a svodio se na kupnju Yahooa, posrnulog internetskog pionira koji na tržištu pretraživanja drži neznatan udio s kojim bi se Microsoft samo za milimetar približio Googleu, ali čije tržišno ime i danas mnogi doživljavaju s dovoljno uvažavanja da je Yahooov portal i dalje, zapravo, najposjećenija web stranica na svijetu.

Ipak, ta posjećenost iz dana u dan pada, otprilike kao i vrijednost Yahooovih dionica, pa mnogima nije jasno suludo odbijanje više nego izdašne, debelo precijenjene Microsoftove ponude. Dok se tako Microsoft i Yahoo tobože natežu, polako na površinu iskače pitanje nije li čitava ta priča samo dio scenarija kojim se Googleu zamagljuju oči ne bi li mu se skrenula pažnja s pravog Microsoftova plana - pokretanja trećeg internetskg rata, onog za tržište socijalizacijskih servisa.

Te sumnje potvrđuje i Microsoftovo koaliranje s Facebookom, popularnim internetskim okupljalištem u kojemu ima malen, ali vrijedan vlasnički udio, a kako je proteklog tjedna prvi put i službeno zabilježen veći broj posjetitelja Facebooka na globalnoj razini nego što ga je zabilježio najoštriji rival, Murdochov MySpace, takav scenarij postaje sve izvjesniji. Sasvim je realno očekivati, naime, da će Facebook prije ili poslije postati najposjećenija web stranica na internetu, a onda i oglašivačima najzanimljivija. Kako Facebook, uz to, po svojoj sociološkoj prirodi omogućava još lakšu realizaciju ciljanog personaliziranog marketinga, on će oglašivačima postati zanimljiviji i od Googlea.

U takvom razvoju događaja drugi internetski rat, onaj koji je Microsoft vodio protiv Googlea i - priznat će to zacijelo i sami - izgubio, postaje jednostavno nevažan jer će vladarom interneta postati onaj koji vlada digitalnom socijalizacijom, a ne pretraživačkim alatom.

Da bi pobijedio u trećem ratu, a samim time i zabio zlatan gol, Microsoft samo treba ostati partner s Facebookom pa se može očekivati da će uskoro još čvršće ući u njegovu vlasničku strukturu.

(Piše: Dragan Petric, izvršni urednik Buga)
 

www.kastav.info