Na burzi je puno samo formalno nezaposlenih, mnogo ljudi radi na crno, a mnogo ih je potpuno nesposobnih ili neupotrebljivih za današnje potrebe, kazao je direktor Sektora privremenog zapošljavanja agencije Dekra Dario Pajtak.

Na hrvatskom tržištu rada trenutačno uopće nema potrebne radne snage. U sezoni je i inače teško pronaći radnike, no ovo je prva godina da je tržište radne snage potpuno mrtvo. Da nam se u ovom trenutku javi 300 ljudi, odmah bismo ih zaposlili«, rekao je Vjesniku Dario Pajtak, direktor Sektora privremenog zapošljavanja Agencije za privremeno zapošljavanje Dekra.
Opisujući trenutačni nedostatak radnika na hrvatskom tržištu rada, Pajtak je time samo potvrdio ozbiljnost upozorenja koja dolaze iz redova poslodavaca da ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenike, pogotovo u vrijeme turističke sezone. »Zašto se to događa u zemlji koja ima oko 230.000 nezaposlenih, nije lako objasniti«, kaže Pajtak, no generalno smatra kako na našem tržištu rada vlada veliki nered. Mnogo je, ističe, samo formalno nezaposlenih, puno ljudi radi na crno, mnogo je i onih koji se na Zavodu za zapošljavanje (HZZ) vode kao nazaposleni, a zapravo su za rad ili potpuno nesposobni ili neupotrebljivi za današnje potrebe.

»Najbolje se to vidi u situaciji kad trebamo veći broj radnika, pa od HZZ-a zatražimo da nam pošalju, primjerice, 50 ljudi. Oni ih i pošalju, a nama se jave jedan ili dva čovjeka«, navodi Pajtak. Prisjetio se situacije kad su za jednu veliku kompaniju u Zagrebu tražili radnika koji bi za 4000 kuna mjesečno u pogonu nadgledao pakiranje smrznute hrane i nisu ga mogli naći.
Inače, preko Dekre je trenutačno u čitavoj Hrvatskoj angažirano više od 1000 ljudi, najniža plaća koju dobivaju je 3500 kuna, a najveće potrebe su, naravno, na moru. Pajtak ističe da su sve potrebe za zaposlenicima na moru uspjeli ''pokriti'' radnicima s kontinenta, iako i tu ima dosta problema. »Imali smo primjer Koprivnice iz koje nitko nije htio ići raditi na Jadran, uz plaćeni prijevoz i smještaj te plaću od 4000 kuna, a riječ je bila o vrlo jednostavnom zanimanju«, navodi on. Napominje kako svi radije ostaju kod kuće za puno manju plaću ili naknadu za nezaposlene i to je jedan od velikih problema hrvatskih radnika.

»Uz to što je ponuda radne snage nikakva, naše radnike muči i nemobilnost, o čemu najbolje govori podatak da je godišnja mobilnost u Hrvatskoj 0,75 posto«, kaže Pajtak. Slaže se ujedno s onima koji se zalažu za takozvani uvoz radne snage, jer misli kako velik dio nezaposlenih hrvatskih radnika ne može konkurirati na današnjem tržištu rada.

Inače, prosječno trajanje ugovora za privremeni posao preko Agencija za privremeno zapošljavanje je tri mjeseca, a tako zaposleni radnici trebali bi imati ista prava kao i ostali radnici u određenoj tvrtki. U agencijama navode kako velik dio privremeno zaposlenih radnika dobije naposljetku stalan posao. Zanimljivo je da se takav način zapošljavanja ne koristi samo za radnike niže spreme, nego ga često koriste velike kompanije koje traže radnike visoke

U Hrvatskoj 20 agencija, u Njemačkoj 8000
U Hrvatskoj, uz Hrvatski zavod za zapošljavanje, od 2003. godine, prema Zakonu o radu, djeluju i privatne agencije za zapošljavanje i privremeno zapošljavanje. Trenutačno formalno radi dvadesetak agencija za privremeno zapošljavanje, ali se procjenjuje da ih u stvarnosti posluje manje te da je putem njih zaposleno oko 4000 radnika. Koliko je to malo, najbolje govori podatak da Nizozemska, primjerice, ima čak 300 takvih agencija, a Njemačka 8000. Poslodavci često angažiraju radnike putem agencije kada otvaraju nove proizvodne pogone, poslovnice ili trgovačke centre, a nakon nekoliko mjeseci do godinu dana, kada se shvate stvarne potrebe, dio radnika zaposle za stalno.

Poslodavci smatraju da je to dobro rješenje, jer ako radnikom nisu zadovoljni, agencija im pošalje drugoga te tako mogu izbjeći proceduru otpuštanja.

Posao preko veze dobije 15 posto zaposlenih
U Hrvatskoj je za pronalazak posla i dalje jako važno imati dobra poznanstva i čvrste rodbinske veze. Čak 15 posto zaposlenih posao pronalazi upravo putem poznanstava i rodbinskih veza. Putem objavljenih oglasa u velikim se tvrtkama zapošljava 65,5 posto, a u malima 25,3 posto zaposlenih.

Autor: Ivana Knežević
Izvor: www.vjesnik.hr