U svakodnevnom životu, a tako i na burzi potreban je osječaj za pravi trenutak. Upravitelji investicijskih fondova, veliki i mali investitori i svi koji djeluju na burzi pokušavaju kupovati kad je još jeftino i prodavati kada su papiri već skupi. No u stvarnosti ponašanje investitora je uvijek obrnuto: kupuje se ono što raste i prodaje što pada.

Tako je cijena sirove nafte u godinu dana je udvostručena. Pojavljuju se nagađanja o cijeni barela nafte od 200 ili čak 500 dolara, a oni koji su se kladili na naftu prije godinu dana sada zadovoljno trljaju ruke. Postavlja se pitanje može li takva euforija trajati dugo? Činjenica je da raste cijena enargenata pozitivno utječa na povećavaje investicija u energetskom sektoru. Sada investitori na globalnim tržištima malo razmišljaju o drugim dionicama. Unatoč mukotrpnom radu u mnogim multinacionalkama, koje grade svoje brendove i pripremaju nove proizvode, cijene njihovih dionica to ne odražavaju.

Nema dvojbe da će doći i njihovo vrijeme. Međutim kada investirati? Sada ili kada se nađu u žarištu interesa velikih kupaca na burzama?

Što se dogodi kada burza "zaboravi" na dionice dobro nam govori primjer njemačkog Ersol Solar Energy, proizvođača kristalnih solarnih ćelija. Riječ je o jednom od mnogih solarnih tvornica u Njemačkoj, za koje je u zadnjih nekoliko mjeseci pomalo ponestalo zanimanja na burzi. Međutim nije ponestalo zanimanje industrije i poduzeća, koji gledaju dugoročnije nego burza. Tako je tvrtka Bosch AG kupila 50 posto Ersola od fonda Ventizz Capital. Aranžman je bio sklopljen po cijeni dobrih 100 eura po dionici, dok je samo dan prije cijena dionice na burzi bila samo 60 eura. Odmah nakon objave toga podatka i burzovna cijena se prilagodila ugovornoj i sada papir košta 100 eura. Očito se u takvom primjeru strategija čekanja na velike kupce nije isplatila. Stvari su se dogodile preko noći, neočekivano.

Slično tome, ali drukčijim tempom, u prošloj se godini događalo s dionicama poduzeća Repower Systems, proizvođačem turbina za vjetroelektrane. U tom primjeru cijena se dizala pomalo i ustrajno budući da se saznalo da dionice kupuje veći indijski kupac.

A slične stvari se događaju i drugdje. No, na što ti primjeri upućuju? Ukazuju na činjenicu da burza razmišlja kratkoročno i ponekad previdi činjenice i ne sagleda namjere gospodarstva, koje je, na primjer, ustanovilo da se korištenje solarne energije, kod tako skupe nafte, sve više isplati. Možemo samo čekati na sličan događaj, na primjer u automobilskoj industriji.

Usprkos tome, na burzi se sada uglavnom spekulira o cijeni nafte u ovom ili idućem mjesecu. Što se toga tiče, pogledajmo neke statističke činjenice. Lani je potrošnja nafte u državama OECD-a blago pala, no u državama kao što su Kina i Indija porasla je gotovo 10 posto. U međuvremenu se svjetska proizvodnja te sirovine povećala tek za koji postotak. Ali, ponuda i potražnja na tom se tržištu, kao što pokazuju podaci, ne izjednačuje tako brzo.

Tako je Gary Becker, ekonomist sa sveučilišta u Chicagu, izradio je studiju na području povjesti naftnoga tržišta. Došao je do saznanja da bi u kraćim razdobljima, manjim od pet godina, potražnja u OECD-u u prosjeku pala tek 2 do 9 posto ako bi se cijena nafte udvostručila. U tako kratkim intervalima OPEC je uspio dignuti proizvodnju tek 4 posto.

Naime, Gary Becker, ekonomista iz Univerze u Chicagu izradio je studiju na području istorije naftnoga tržišta. U njoj je došao do saznanja, da je u kraćim periodima, manjim od 5 godina, potražnja u OECD u prosjeku pala tek za 2 do 9 posto, ako se je cijena nafte podvostručila. U tako kratkim intervalima, OPEC je uspio dignuti proizvodnju tek za 4 posto.

Dodao bi da su današnji događaji s naftom sukladni tom prikazu. No studija ima i dugoročnu analizu. Gledano u razdobljima duljim od pet godina, podaci su drukčiji. Kod galopirajuće nafte potrošnja se smanjila 60 posto, a ponuda porasla 35 posto.

Čini se da vječiti krug ponude i potražnje djeluje i na tom tržištu, samo na dulje vrijeme. Iako danas mnogi investitori smatraju da je skupa nafta vječita stvar. I zaboravljaju na tajming

Iznenađenje će zatim biti slično kao kod mladića koji se tek zaposlio i zakasnio na posao. Šef uzvikne: "Slušaj, tu bi trebao biti već u pola devet!" Mladić odgovara: "Zašto? Je li se u pola devet nešto dogodilo?"

Na burzi nije dobro kasniti s odlukama, ni ako se sljedeći dan, mjesec ili godinu ne dogodi ništa..

Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 04.6.08 u 10. sati):

• DAX 30, vriednost 6945 bodova,
• TecDax, vrijednost 870 bodova,   
• Euro Stoxx 50, vrijednost  3700 bodova,
• Dow Jones, vrijednost 12402 bodova,
• Nasdaq, vrijednost 2480 bodova
• Nikkei 225, vrijednost 14435 bodova.

Prinosi obveznica do dospijeća:

• 10-godišnje obveznice…..4,37 % godišnje
• 10 godišnje američke obveznice…..3,90 % godišnje

Cijene sirovina:

• zlato (unča)……885 USD
• nafta (New York)……..126 USD

Zlatko Turkovič
www.zlatkoturkovic.com

Izvor: www.fondovi.hr