Obavezni rodiljni dopust i ubuduće će trajati do djetetova šestog mjeseca, ali će ga nakon 42. dana moći koristiti i otac. Nakon šest mjeseci roditelji će imati pravo na roditeljski dopust koji bi trebali koristiti u jednakom vremenu, osim ako se drukčije pisano o tome ne izjasne. Roditeljski dopust od šest mjeseci za prvo ili drugo dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako iduće dijete, roditelji će moći iskoristi odmah, ali i u bilo kojem vremenu do djetetove osme godine. To su samo neke od novina u Prijedlogu zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje je  prihvatila Vlada.

Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji Jadranka Kosor kazala je kako je novost i to da se roditeljski dopust ne mora koristiti u komadu, nego kako i kada roditeljima najviše odgovara. Zaposlene majke će za prvih šest mjeseci starosti djeteta primati naknadu u punom iznosu plaće, a drugih šest mjeseci 80 posto proračunske osnovice.

Zakonom se zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima omogućava i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, stanka za dojenje djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanje radnog odnosa do djetetove treće godine.

Od 1. srpnja neoporezivi dio dohotka se sa sadašnjih 1600 kuna povećava na 1800 kuna, a neoporezivi dio osobnog odbitka za umirovljenike sa sadašnjih 3000 na 3200 kuna, čime Vlada želi pomoći građanima da što lakše podnesu inflatorni udar i rast cijena, kazao je ministar financija Ivan Šuker govoreći o izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje je Vlada podržala. Njime će se, također, s 800 na 900 kuna povećati osnovni osobni odbitak za uzdržavanu djecu. Da bi zakonske izmjene mogle 1. srpnja stupiti na snagu, Vlada je predložila i izmjenu Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave jer prihodi od poreza na dohodak u cijelosti pripadaju općinama, gradovima i županijama.

Ministar Šuker objasnio je da će zbog povećanja neoporezivog dijela dohotka državni i lokalni proračuni bilježiti manjak od oko 890 milijuna kuna, ali je i naglasio kako to ne znači da će proračuni lokalnih jedinica biti manji jer rastu prihodi od poreza na dohodak.

Prema Prijedlogu zakona o doprinosima, koji je prihvatila Vlada, poslodavci koji odluče zaposliti mlade ljude bez radnog iskustva neće morati u prvoj godini plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu. Tako će država poslodavcu financirati oko 17 posto troška za djelatnika s prvim zaposlenjem.

Ministar financija je kazao da se njime preciznije određuje i osnovica za obračun doprinosa. Tako mjesečna osnovica prema plaći ne može biti manja od onoga što je poslodavac dužan isplatiti prema ugovoru o radu. Premijer Ivo Sanader kazao je da se izmjenama ovog zakona želi potaknuti mlade koji se gube nakon završetka školovanja, ali i poslodavce da zaposle one kojima je to prvo zaposlenje.

Sukladno zakonskom prijedlogu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je Vlada podržala, nezaposleni bi u prvih 90 dana imali pravo na 70 posto plaće koju su imali u zadnjem tromjesečju rada, a nakon toga u vremenu na kojem imaju pravo na naknadu 50 posto tog prosjeka. Istodobno oni koji imaju pravo na naknadu do ponovnog zapošljavanja, odnosno oni koji imaju više od 32 godine staža, imali bi pravo na 40 posto tog prosjeka.

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec kazao je da će nezaposleni imati veće obveze u traženju ponovnog posla.
Plaćanje gotovinom u iznosu većem od 105.000 kuna više neće biti moguće. Naime, Vlada je prihvatila zakonski prijedlog o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma prema kojem će se svaka transakcija veća od tog iznosa morati provesti preko računa, dok će se u poslovima sa strancima moći plaćati najviše 15.000 eura u gotovini. To se odnosi na prodaju robe i nekretnina, primanje zajmova i pružanje usluga, a sve to će se kontrolirati poreznim brojem.

U Sabor je upućen i Prijedlog godišnjeg obračuna državnog proračuna za prošlu godinu. Premijer Sanader kazao je da lanjski proračun pokazuje kako je njegova vlada u prošlome mandatu ostvarila zacrtane ciljeve - smanjila je deficit, ubrzala gospodarski rast, brinula se za ravnomjeran razvoj i socijalno ugrožene društvene skupine. Dodao je da će Vlada, unatoč tome što je to sada puno teže, makroekonomsku stabilnost čuvati i u ovome mandatu.
Vlada je podržala i Prijedlog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji će stupiti na snagu kada Hrvatska uđe u EU, a kojim se propisuje da će HNB kao središnja banka do ulaska u EU odgovarati Saboru, a nakon ulaska u Uniju, odgovarat će Europskoj središnjoj banci.

U lipnju 20 EU zakona
Za ispunjenje polugodišnjeg plana usklađivanja sa zakonodavstvom EU preostalo još 20-ak zakona, a oni će se vrlo vjerojatno »odraditi« tijekom lipnja. Premijer Sanader rekao je da kako je bilo »opravdanih i objektivnih kritika« što se tiče tempa usklađivanja, ali i odao priznanje svojim ministrima i kazao da su do sada odradili veliki posao. Izrazio je nadu da će to biti poticaj da se nastavi istim tempom, kvalitetno, ali brzo.

Program je za učinkovito korištenje energije
Dovesti svoju kuću u red, program je za učinkovito korištenje energije u objektima u vlasništvu države, kojeg je prihvatila Vlada s ciljem da se poboljša energetska učinkovitost u zgradama državne uprave. Pilot program kreće s Ministarstvom gospodarstva, a nakon provedenog energetskog pregleda predložene su konkretne mjere za smanjenje energije i vode. Procjenjuje se da je moguće za energiju i vodu uštedjeti čak - 20 posto.

Silvana Oruč Ivoš
Izvor: www.vjesnik.hr