Statistike pokazuju da su od svih ozljeda na radu 62 posto ozljede nastale zbog stalnih i opetovanih opterećenja, od čega je 7,5 posto vezano uz tipkanje, pomicanje miša i slične aktivnosti.

Prije nego počnete čitati ovaj tekst, zamolit ćemo vas da napravite mali test. Okrenite nadlanice jednu prema drugoj, bez ikakvog pritiska savijte ih koliko god možete. Ako nakon 60 sekundi osjetite trnce i /ili bockanje, vrlo vjerojatno bolujete od sindroma karpalnog tunela (engl.: Carpal Tunnel Syndrome - CTS). Neovisno o tome jeste li ‘prošli’ ili ‘pali’ na testu, savjetujemo vam da se opustite i nastavite čitati. O čemu je riječ? Gledajući općenito, doprinos novih tehnologija je neprocjenjiv. No, koliko god tehnologije pomogle čovječanstvu u cjelini, čovjeku kao pojedincu donose mnoge probleme.

Očit primjer je porast ozljeda nastalih uslijed dugotrajnih, prisilnih i neprimjerenih položaja i pokreta u radu s računalom, bez kojeg se danas, u stoljeću informatizacije, ne može zamisliti ni jedna ljudska djelatnost. Svi koji u svom poslu, edukaciji ili u slobodno vrijeme koriste računalo, podložni su ozljedama kralježnice i ruku. To mogu biti vrlo ozbiljna i bolna stanja koje je mnogo lakše spriječiti nego liječiti i koja se dešavaju i mladim, pretežno zdravim osobama, dovodeći do bitnog onesposobljavanja funkcija dnevnog življenja. Statistike pokazuju da od svih ozljeda na radu 62 posto čine ozljede nastale zbog stalnih i ponavljajućih opterećenja, od čega je 7,5 posto vezano uz tipkanje, micanje miša i slične aktivnosti. Porast takvih ozljeda u zadnji desetak godina broji se rastom od tisuću posto te ne čudi što su bolesti uzrokovane radom na računalu prozvali kugom 21. stoljeća.

25 tona po radnom danu

- Utvrđeno je da pri radu s računalom svaki pomak glave prema naprijed za 2,5 cm udvostručuje opterećenje vratne kralježnice i vratnih mišića, a nakon samo četiri sata rada s mišem bitno slabi mišićna snaga i pokretljivost šake - kaže dr. med. Ana Bogadi-Šare iz Hrvatskog zavoda za medicinu rada. Prvi simptomi bolesti najčešće se očituju kao bolovi i ukočenost vrata i ramena, napetost u glavi i vratu, bolovi i trnci u rukama, bol u leđima i nogama. Kao posljedica ponavljajućih pokreta, prisilnog položaja i primjene sile nastaju sindromi prenaprezanja. Sindrom prenaprezanja uzrokovan radom na računalu zove se još i kumulativna bolest (eng. repetitive strain injury ). Najčešći oblik pri radu na tipkovnici i s mišom je sindrom karpalnoga kanala ili ‘kompjutorska šaka’.

- Bolest nastaje zbog pretjerane i kumulativne upotrebe jer se primjerice pri unosu podataka u jednom satu učini oko 12 tisuća udaraca na tipke i pritom se tijekom jednoga radnog dana upotrijebi sila od 25 tona. Također, poznato je da četverosatni rad s mišom uzrokuje smanjenje snage stiska šake i opsega pojedinih pokreta u ručnom zglobu od 18 do čak 60 posto. Znatan rizik za razvoj bolesti je stalni prisilni položaj ručnog zgloba koji je svijen prema gore i u stranu - kaže Bogadi.

Zbog svega navedenog, u kanalu ručnog zgloba dolazi od oticanja i zadebljanja, što uzrokuje pritisak na medijalni živac i njegovo oštećenje. Ako izloženost traumama potraje dulje, nastaju prvi simptomi zamora, a kasnije i upalne promjene uslijed prenaprezanja. Oštećenja mogu biti izazvana i dugotrajnim pritiskom, posebno u ručnom zglobu, nervnih i vaskularnih struktura pri nepravilnom držanju miša. Česte su ozljede i kod nepravilne tehnike tipkanja, odnosno ako je pozicija tijela, vrata i glave neprilagođena u odnosu na radnu površinu. Nedostatak odmora tijekom rada, loša organizacija rada, hladnoća, nagli rotacijski pokreti, vibracije i psihičko opterećenje poslom pogoduju nastanku bolesti.

Važna je kvalitetna tipkovnica

Uzimajući u obzir sve navedeno, najvažnija je prevencija, a stručnjaci najčešće savjetuju prilagodbu radne opreme svakom pojedincu. ‘Stol ili radna površina treba biti visine od 63 do 72 centimetra, a budući da je visina stola obično fiksna, preporučuje se da udaljenost gornje plohe od poda bude oko 70 cm. Radni stolac mora biti dobre kvalitete, stabilan, s pet kotača, prilagodljiv pojedinom zaposleniku i s mogućnošću namještanja visine sjedala i naslona za leđa. Da bi omogućio pravilnu potporu kralježnici, naslon za leđa mora biti prilagodljiv po visini i prema leđima, treba podupirati cijela leđa i biti zakrivljen u lumbalnom dijelu kralježnice. Nasloni za ruke moraju biti prilagodljivi, visina im smije dosezati samo do razine radnog stola, moraju podupirati obje ruke i ne smiju otežavati pokrete. Sjedeća površina stolca treba biti malo udubljena i zaobljenog prednjeg ruba da ne bi ograničavala krvotok u nogama. Visina sjedala stolca mora biti prilagodljiva po visini, da bi pregib koljena bio nešto iznad sjedala i da bi cijelo stopalo bilo na podlozi’, piše dr. med. Bogadi Šare u radu Zdravstveni aspekti rada s računalima.

Istraživanje Logitecha pokazalo je da 45 posto Europljana tipka s dva prsta, 42 posto koristi nekoliko prstiju više, dok je 13 posto Europljana potpuno svladalo tehniku tipkanja sa svim prstima. - Ako već trčite maraton sa svojim prstima, onda je red da imate kvalitetan par tenisica ili u ovom slučaju kvalitetnu tipkovnicu. Iz tog razloga Logitech je stvorio inovativnu tipkovnicu za sve korisnike, od onih koji koriste dva prsta do profesionalnih daktilografa - rekao nam je Denis Karas, regionalni menadžer Logitechove prodaje. Naime, Logitech Cordless Desktop Wave tipkovnica dizajnirana je tako da ruka pri tipkanju bude skroz opuštena. Kombinirajući valovite, zaobljene linije, kao i mjesto za odmor dlanova, mogući bolovi svedeni su na najmanju moguću mjeru.

Kratki odmor i vježbe

Dokorica Bogadi Šare u svom radu navodi da tipkovnica treba biti smještena ispred korisnika, kosina joj ne smije biti veća od 15 stupnjeva, a u slučaju da joj je rub viši od 1,5 centimetara nužan je produžetak koji služi kao podložak za šaku. Miš treba postaviti najviše 15 stupnjeva u odnosu na tipkovnicu, a njegov položaj treba biti takav da je ruka pri radu prislonjena uz tijelo, a šaka u ravnini podlaktice.

- Da bi odteretio vid i smanjio umor sustava za kretanje, poslodavac bi svakom radniku trebao nakon svakih sat vremena rada osigurati pet minuta odmora. Tijekom odmora zaposlenik bi trebao zatvoriti oči na nekoliko sekundi, gledati u daljinu i treptati (nikako čitati novine, surfati internetom ili gledati televizor). Također, trebao bi raditi vježbe razgibavanja, prije svega vratne kralježnice, zglobova, šake i donjeg dijela kralježnice - kaže Šare.
Liječenje oboljelih od sindroma karpalnog tunela treba biti individualizirano, a pristupa mu se konzervativno, lijekovima poput nesteroidnih anireumatika (aspirin, voltaren, brufen i slično).

Ako oni ne donesu rezultate, imobilizacija pomoću plastične udlage i uštrcavanje lidokaina i prednizolona pomaže u početnom stadiju bolesti, pa zna olakšati pacijentovo stanje i po nekoliko mjeseci. Osnova neoperativnog liječenja svakako je fizioterapija. Ako fizioterapija i lijekovi ne donesu rezultate, slijedi operacija. Osim spomenutih metoda liječenja, postoje dokazi koji govore u prilog tome da je ponekad dobro učiniti i kiropraktički zahvat, a najnovija istraživanja su potvrdila da redovito vježbanje joge smanjuje simptome kod već prisutnog sindroma karpalnoga kanala, te je američki doktori preporučuju kako u svrhu liječenja, tako i za prevenciju u rizičnih skupina (manualnih radnika te onih koji rade s tipkovnicom).

Izbjegnite ozljede:

1. Smanjite vrijeme rada na računalu
2. Prilagodite radni prostor: monitor treba biti ispred lica, a njegov gornji rub u visini očiju Tipkovnica i miš moraju biti ergonomski uz oslonac za ručni zglob i postavljeni nešto niže od stola, tako da se ne naprežu mišići vrata i ramena
3. Sjedite uspravno oslanjajući se na stolac
4. Pridržavajte se pravila da nikada ne oslanjate ručni zglob na stol
5. Svakih 60 minuta treba napraviti kraći odmor
6. U slobodno vrijeme bavite se sportskim aktivnostima
7. Obavezno je raditi određene vježbe za ruke, vrat i ramena
8. Tijekom rada na računalu radite vježbe istezanja
9. Odmah prestanite raditi s računalom ako osjetite bol u ruci, ramenima ili vratu
10. Kad god je to moguće, rad mišem treba zamijeniti tipkovnicom

Piše: Mislav Nekić
www.liderpress.hr