Za obveznike poreza na dobit zarade ostvarene na prodaji dionica oporezuju se porezom na dobit, ali isto tako gubici na vrijednosnicama umanjuju poreznu osnovicu. Stranac koji iznosi dobit koju je ostvario u Hrvatskoj porez od tih primitaka ne plaća Hrvatskoj, već svojoj zemlji, u kojoj je to oporezivo.

Prema modelu oporezivanja koji danas vrijedi, Zakon o porezu na dohodak razlikuje šest vrsta dohodaka fizičkih osoba: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnih djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak. Za svaku od nabrojenih vrsta dohodaka propisan je način oporezivanja i porezne stope prema kojima se porezna obveza podmiruje tijekom godine te način kumulativnog oporezivanja ukupnoga godišnjeg dohotka pojedinca.

Zakonom su također propisani primici na koje se ne plaća porez na dohodak. Riječ je o primicima koji se ne smatraju dohotkom, a nabrojeni su u više od trideset točaka čl. 9. i čl. 10. Zakona. Neki od njih ne podliježu oporezivanju neovisno o svoti koju pojedinac ostvari od takva primitka, za neke su Pravilnikom o porezu na dohodak propisani uvjeti pod kojima takav primitak ne podliježe oporezivanju, a za većinu je propisano ograničenje iznosa do kojeg se ne plaća porez na dohodak.

U početku izgradnje sustava oporezivanja dohotka u Hrvatskoj neki su primici uvršteni u neoporezive zbog tehničkog pojednostavljenja sustava oporezivanja dohotka. Neki neoporezivi primici trebali su potaknuti razvoj određenih gospodarskih područja i utjecati na potrošačke preferencije građana. Sigurno je da su određene pogodnosti dane pojedincima bile motivirane socijalnim ili političkim razlozi-ma. Otvoreno je pitanje opravdanosti zadržavanja takvih poreznih rješenja i danas, nakon 12 godina primjene vrijedećeg modela oporezivanja dohotka.

Poticanje štednje u bankama

U Hrvatskoj se ne plaća porez na dohodak na prihode od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene pologe i pologe o viđenju, bilo kunske ili devizne, koje fizičke osobe ostvaruju kod banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga, neovisno o iznosu kamata ostvarenih kod nabrojenih financijskih ustanova. Porez na dohodak ne plaćaju ni građani na svoje štedne i druge uloge, ni fizičke osobe obveznici poreza na dohodak koje obavljaju obrtničke djelatnosti i djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke. Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnost samostalnih zanimanja ne bilježe u primitke pasivnu kamatu koju im banka doznačuje na njihov žiroračun. Porez na dohodak ne plaća se ni na kamate ostvarene po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim propisima (npr. državne obveznice).

No, ako fizička osoba ostvari prihod od kamata od isplatitelja koji nije financijska institucija, takav se primitak oporezuje porezom na dohodak od kapitala prema stopi od 35 posto. Na primjer, ako fizička osoba posudi novac trgovačkom društvu i zaračuna kamatu, na prihod od kamata plaća porez. Uloži li novac u banku, na prihod od kamata ne plaća porez na dohodak.
Argumenti za neuključivanje prihoda od kamata u oporezive dohotke bili su sadržani u poticanju štednje fizičkih osoba u domaćim bankama. No praksa je pokazala da na motivaciju za štednju u domaćim bankama mnogo više utječe sigurnost bankarskog sustava nego porezni poticaj. U vrijeme lomova na hrvatskom bankarskom tržištu građani su iznosili štednju u inozemne banke, iako u tim ban-kama plaćaju porez na dohodak od kamata.

Raj za špekuliranje vrednosnicama

Ni zarada koju fizička osoba ostvari od otuđenja financijske imovine ne smatra se oporezivim primit-kom, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Ako fizička osoba kupi ili na bilo koji drugi način stekne dionice ili udjele u društvu X, a zatim ih proda po višestruko većoj cijeni, zarada od takve transakcije ne se smatra oporezivim primitkom. Vrijedi i obrnuto. Gubici koje fizička osoba ostvari na prodaji vrijednosnica ne umanjuju osnovicu poreza na dohodak.

Transakcije s vrijednosnicama drugačije su uređene za trgovačka društva i druge obveznike poreza na dobit. Za obveznike poreza na dobit zarade ostvarene na prodaji dionica i udjela oporezuju se porezom na dobit, ali isto tako gubici ostvareni pri otuđenju vrijednosnica umanjuju poreznu osnovicu. Dakako, obveza plaćanja poreza na dobit utvrđuje se za kalendarsko razdoblje, a ne za svaku pojedinačnu transakciju, ali je bit u tome da su kod obveznika poreza na dobit i zarade i gubici od trgovine vrijednosnicama porezno relevantni, a kod obveznika poreza na dohodak ne utječu na osnovicu za oporezivanje.

Različito porezno određenje prihoda ostvarenih od prodaje vrijednosnica u sustavu poreza na dobit i u sustavu poreza na dohodak potiče razne špekulativne transakcije. Ako to i zanemarimo, ostaje pitanje pravičnosti vrijedećeg sustava oporezivanja dohotka. Čak ni milijunske zarade koje fizičke osobe ostvare od transakcija s dionicama, prema propisima koji vrijede, ne podliježu oporezivanju porezom na dohodak.

Udjel u kapitalu - bez poreza

Od 2005. Hrvatska ponovno ne oporezuje prihode od dividendi i udjela u dobiti ostvarene do 2000. i nakon 1. siječnja 2005. godine. Samo se na dividende i udjele u dobiti ostvarene od 2001. do 2004., neovisno kad se isplaćuju, plaća porez na dohodak prema stopi od 15 posto. Pri tome se stopa poreza na dobit od 2005. nije povećala, pa i nakon ukidanja porez na dividendu iznosi 20 posto, koliko je bila propisana i u vrijeme kad se isplaćena dobit oporezivala porezom na dohodak od kapitala.

Posljedica je da fizičke osobe, bilo rezidenti bilo nerezidenti, u Hrvatskoj ne plaćaju porez na primitke koje ostvaruju na temelju udjela u kapitalu trgovačkoga društava. No, nerezidenti u zemljama u koji-ma imaju prebivalište u pravilu plaćaju porez na dobit koja im se isplaćuje u Hrvatskoj, jer porezni sustavi njihovih zemalja oporezuju takvu vrstu primitka. Stranac iznosi iz Hrvatske dobit koju je ostvario u Hrvatskoj, a porez od tih primitaka ne plaća Hrvatskoj, već svojoj zemlji.

Za povratak umirovljenih iseljenika

Na mirovine koje hrvatski rezidenti ostvare iz inozemstva ne plaća se porez na dohodak. Ta je mjera trebala privući hrvatske iseljenike umirovljenike da se vrate u domovinu. Ne ulazeći u ocjenu učinka takve mjere, upitno je može li Hrvatska zadržati takav pristup inozemnim mirovinama u uvjetima koje pravila Europske unije postavljaju u vezi sa slobodom kretanja osoba. Ostane li tako, Hrvatska može postati poželjna porezna oaza za umirovljenike koji su ostvarili mirovinu u drugim državama, ali je upitno je li to naš demografski i gospodarski interes.

Inače, oporezivanje mirovina koje rezident jedne zemlje ostvaruje iz druge zemlje uređuje se međudržavnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Svrha međunarodnog ugovora nije da se porez uopće ne plaća, nego da se porez plaća samo u jednoj zemlji.
Porez na dohodak nije predmet ujednačavanja unutar zemalja Europske unije. U vezi s oporezivanjem dohotka EU ni svojim članicama ni kandidatima za ulazak u Uniju ne postavlja nikakve zahtjeve. Neovisno o tome što takav zahtjev ne dolazi izvana, mnogo je ekonomskih i socijalnih motiva za preispitivanje rješenja koja danas vrijede, a prema kojima su neke kategorije novčanih primitaka fizičkih osoba izuzete od oporezivanja.  

Primici na koje se ne plaća porez na dohodak :

• obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja
• državne nagrade i nagrade koje dodjeljuju lokalne vlasti za sportska i druga ostvarenja
• socijalne potpore (dječji doplatak, socijalna pomoć i dr.)
• primici od igara na sreću
• primici od otuđenja osobne imovine
• donacije za liječenje, kupnju lijekova i nabavu ortopedskih pomagala, osim ako se ne isplaćuju svojim zaposlenicima
• naknada razlike plaće za vrijeme vojne vježbe u oružanim snagama RH
• naknada plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda
• naknada plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje
• naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili rodiljnog dopusta koju isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
• primici koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, osim mirovina, kao što je naknada za tjelesno oštećenje i naknada za vrijeme profesionalne rehabilitacije
• nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600 kuna na mjesec po učeniku
• nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima
• primici učenika srednjih škola i studenata na redovitom školovanju za rad preko ovlaštenih posredni-ka do iznosa od 50.000 kuna na godinu
• nagrade koje ostvaruju sportaši do 20.000 kuna na godinu
• donacije koje ostvaruju umjetnici do 20.000 kuna na godinu
• naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, ali samo ako se isplaćuju kao jednokratna naknada štete na temelju pravomoćnih sudskih presuda
• naknade i nagrade koje primaju osuđene osobe za rad u kazneno-popravnim domovima i ustanovama za preodgoj
• primici na osnovi nagrada, naknada i potpora koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima, ali samo do iznosa propisanog za svaki primitak (naknada troškova prijevoza, dnevnice za službeni put u zemlji i inozemstvu, jubilarne nagrade, otpremnine i drugo)
• primici do propisanih iznosa za služena putovanja osoba koje nisu zaposlenici i ne primaju naknadu u neprofitnim organizacijama
• stipendije učenicima srednjih škola, studentima na redovitom školovanju i sportske stipendije do iznosa od 1.600 kuna na mjesec
• studentske stipendije dodijeljene na temelju javnog natječaja do iznosa od 4.000 kuna na mjesec
• stipendije studenata, poslijediplomanata i poslijedoktoranata za koje je novac osigurana u proračunu Republike Hrvatske, bez obzira na iznos koji se isplaćuje

Što u Hrvatskoj nije oporezivo, a u drugim zemljama jest :

• Ne plaća se porez na dohodak na prihode od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene pologe i pologe o viđenju, bilo kunske ili devizne, koje pojedinci ostvaruju u bankama, štedionicama i štedno-kreditni zadrugama, neovisno o iznosu ostvarenih kamata
• Porez na dohodak ne plaća se ni na kamate ostvarene na temelju vrijednosnih papira izdanih u skladu s posebnim propisima (primjerice državne obveznice).
• Nije oporeziva zarada od transakcija dionicama. Ako fizička osoba kupi ili na bilo koji drugi način stekne dionice ili udjele u nekom društvu, a zatim ih proda po višestruko većoj cijeni, zarada od takve transakcije se ne smatra oporezivim primitkom
• Od 2005. Hrvatska ponovno ne oporezuje prihode od dividendi i udjela u dobiti ostvarene do 2000. i nakon 1. siječnja 2005. godine
• Na mirovine koje hrvatski rezidenti ostvare iz inozemstva ne plaća se porez na dohodak. 

Izvor: www.liderpress.hr