Prema Zakonu o trgovačkim društvima ime tvrtke može biti samo na hrvatskom jeziku ili na nekom od mrtvih jezika – latinskom ili starogrčkom.
Iako je lipnju ove godine posebna jedinica za Hitrorez preporučila da se dopuste strana imena jer dolazi do velikih zastoja u registracijama tvrtki, a Vlada je ideju prihvatila, zakon još uvijek nije mijenjan. Točnije, nadopunjen je samo kratkom rečenicom da se u imenu tvrtke mogu koristiti i arapski brojevi. Sabor je sada raspušten, čekaju nas izbori, nova vlada i pitanje je hoće li se zakon uopće mijenjati. Toliko o hitrosti.
Osim zakona, postoji niz nepisanih pravila i trikova koji vam mogu olakšati stvar. Prvo je da su strani nazivi dopušteni, ali samo ako možete dokazati da u hrvatskom jeziku ne postoji primjerena riječ ili u slučaju da je tvrtka registrirana u nekoj drugoj zemlji pod tim imenom. Znači, ako vam se baš omilio neki engleski naziv, prvo registrirajte tvrtku u BiH, a zatim otvorite podružnicu u Hrvatskoj. Naravno da svi mi želimo da nam tvrtka nosi originalno i zvučno ime. Međutim, u Hrvatskoj je trenutno registrirano preko 100 tisuća poduzeća, a prosječna osoba barata rječnikom od nekoliko tisuća riječi – tako da ćete jako teško izmisliti nešto novo. Da biste sebi skratili muke, najbolje je da na internetskim stranicama sudskog registra sudreg.pravosudje.hr provjerite postoji li tvrtka sličnog imena. Nepisano je pravilo da se naziv tvrtke mora razlikovati bar u tri slova od postojećeg. Isto tako, ponekad Trgovački sud dopušta registraciju iako u zemlji postoji tvrtka istog imena, ali ona nije registrirana na istom sudu. Zadnja mogućnost vam je da nazivu dodate još jednu riječ pa da ste drugačiji od konkurencije.
Skraćenice ili akronimi su dozvoljeni, ali tada morate dokazati kopijom stranice iz rječnika koje su riječi sastavni dijelovi te skraćenice. Mogu proći i složenice od prvih slova imena vaših članova obitelji ili daljnje rodbine, ali sve morate detaljno obrazložiti.
Najbolje je da za ime smislite barem desetak varijacija pa nazovite Trgovački sud ili Hitro.hr da vam kažu ima li šanse da vaš prijedlog prođe na sudu. Naoružajte se strpljenjem jer nisu rijetki poduzetnici kojima je trebalo nekoliko tjedana da registriraju ime tvrtke. Jedan od njih je i Zagrepčanin Damir Cvijanović.
'Samo da smislim ime tvrtke trebalo mi je dva tjedna mozganja. Konačno, kad sam smislio originalno ime i kod javnog bilježnika napravio osnivački ugovor, koji košta nekoliko tisuća kuna, otišao sam na Trgovački sud. Odbili su me uz obrazloženje da je ime Empirium korijenski preslično imenima Emporium, Imperium i dr. koja već postoje. Rješenje je bilo da dodam još jednu riječ. Nakon još malo mozganja izbor je pao na Expert, ali sa 'ks', jer je mi je službenica rekla da mi 'x' sigurno neće proći. Naravno, opet sam morao kod bilježnika za par stotina kuna napraviti novi osnivački ugovor. Ponovo na Trgovački sud, po drugi put, i opet odbijenica! Treći put sam ponovo išao s istim imenom, Empirium Ekspert i prihvaćeno je. Zašto? Jer sam išao kad je radila druga referentica!', izjadao se Cvijanović, koji nije baš presretan imenom svoje tvrtke. Također mu nije jasno zbog čega su obrtima dopuštena engleska imena, dok su trgovačka društva odnosno tvrtke osuđena na latinski i grčki.
Još goru sudbinu je imao jedan poduzetnik iz Zadra (podaci poznati redakciji) koji se s birokracijom borio mjesec dana. Konačno je na sud otišao s dva lista 4A formata na kojima je bilo nekoliko desetaka raznih imena i njihovih varijacija. Ni to nije prošlo, pa je na kraju posegnuo za ključem kojim se u ovoj državi otvaraju mnoga vrata – šuškav je i zelen…
PRAVILA ZA DOBAR NAZIV TVRTKE
1) originalno i lako pamtljivo
2) ne više od dvije riječi
3) u duhu i stilu tvrtke
4) ne previše očito
5) prilagodljivo za grafičko oblikovanje
6) odvojiti ime tvrtke od naziva proizvoda
7) paziti o značenju imena na dijalektu i drugim jezicima
Izvor : www.tportal.hr
