Koliko je Carina spremna na sve veći broj robe kupljene putem Interneta, objasnila je za Vjesnik Sanja Crnković, glasnogovornica Carinske uprave. U konkretnom slučaju kupovine robe putem Interneta carinski propisi su jasni, odnosno ako nije riječ o pošiljci koja ne podliježe carinjenju, što je točno određeno carinskim zakonima, primjerice, pošiljke razglednica i pisama, tiskovine i televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vrpce ili slike za izravnu emisiju preko sredstava javnog priopćavanja koje ne podliježu plaćanju carine, postupak je sljedeći.

»Poštanske pošiljke podnose se carinarnici te u pravilu vrši pregled prispjelih pošiljaka, kako bi se utvrdilo podliježu li primjeni oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a ili se trebaju naplatiti uvozna davanja«, ističe Sanja Crnković. Dodaje kako je oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a moguće primijeniti u poštanskom prometu isključivo ako je riječ o predmetima koje besplatno od fizičke osobe iz inozemstva prima fizička osoba u Republici Hrvatskoj i kada je vrijednost pošiljke do 300 kuna. Sve druge poštanske pošiljke, dakle i one primljene od fizičkih osoba, a premašuju vrijednost 300 kuna, kao i sve pošiljke primljene od pravnih osoba, bez obzira na vrijednost, podliježu carinjenju, odnosno naplati uvoznih davanja. To se posebno odnosi na, danas iznimno učestale, pošiljke koje dolaze po osnovi internetskih narudžbi (e-bay, Amazon...). Kada takvu poštansku pošiljku prima fizička osoba u Republici Hrvatskoj, carinjenje, odnosno puštanje robe u slobodan promet može se obaviti podnošenjem poštanske carinske deklaracije ili podnošenjem jedinstvene carinske deklaracije.
Sukladno Naputku Carinske uprave, navedena deklaracija sačinjava se kada je pošiljka djelomično oslobođena od plaćanja carine, dakle kada se za robu do vrijednosti 300 kuna primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine, a na ostali dio pošiljke obračunava se carina i PDV, te kada fizičke osobe primaju iz inozemstva CD, video i audio-kazete, DVD-e i gramofonske ploče, ali i kad primaju druge robe za svoje osobne potrebe, do ukupne vrijednosti 5000 kuna, kada je moguće prilikom pregleda i carinjenja odrediti vrijednost i stopu carine.
»U pravilu bi uz pošiljku trebao biti priložen račun na kojem je navedena vrijednost robe. Ako istoga nema, carinske ispostave pozivaju primatelje takvih pošiljki radi dostave računa, zbog lakšeg i točnijeg utvrđivanja carinske vrijednosti. No, nepostojanje fakture nije razlog odbijanja carinjenja«, napominje Sanja Crnković.

U carinsku vrijednost ulazi i poštarina
Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti robe, carinska ispostava prihvatiti će i "e-bay" račune. »Važno je napomenuti kako u carinsku vrijednost ne ulazi samo neposredno plaćena cijena za robu, već se sukladno članku 38. Carinskog zakona, u nju uključuju i svi troškovi u vezi s prispjećem pošiljke (pakiranja, poštarina, prijevozni trošak), pa tako nikad carinska vrijednost nije ista cijeni robe, već je uvijek nešto veća«, ističe Sanja Crnković. Osim iznosa carine prema stopama iz Carinske tarife za odnosnu robu, te PDV-a, obračun davanja kod primitka poštanske pošiljke sadrži i naplatu upravne pristojbe od 10 kuna, carinske pristojbe od 100 kuna, te određenu naknadu za "Uslugu carinskog posredovanja", koju prema svojoj internoj tarifi obračunavaju Hrvatske pošte.

(Luka Capar)

Izvor: www.vjesnik.hr