Domaće tržište namještaja posljednjih je pet godina preplavio jeftini namještaj od iverice iz dalekih azijskih zemalja - Kine i Koreje, a u novije vrijeme i onaj iz Poljske. Premda se radi prvenstveno o kontejnerskoj robi limitiranog izbora modela i boja, za čiju isporuku kupac čeka i do 120 dana, na hrvatskom tržištu, prezasićenom tim jeftinim uvoznim namještajem, uz sve manjkavosti takve ponude sužen je prostor djelovanja domaćim tvrtkama. U razgovoru s Edinom Lolićem, predsjednikom uprave Istradoma iz Buzeta, jednim od najvećih hrvatskih proizvođača tzv. pločastog namještaja (sobe, ormari, kuhinje, predsoblja, dnevni boravci), upoznali smo se s najnovijim, aktualnim problemima na domaćem tržištu namještaja i manevarskim prostorom koji je preostao hrvatskim proizvođačima da konkuriraju niskim cijenama namještaja iz uvoza. Udruživanje domaćih proizvođača Ne mogu ni Talijani, ni Austrijanci, pa ni Hrvati napraviti nešto tako jeftino kao što je namještaj s Istoka, saznajemo od Lolića. No, postoji izlaz u brzoj dostavi, dobroj usluzi i kvalitetnoj robi, koju po mišljenju našeg sugovornika imaju domaći proizvođači. Za razliku od uvezenog kineskog namještaja, saznajemo od Lolića, domaći proizvođači direktno iz proizvodnje voze namještaj, koji je u pravilu napravljen od skupljih i kvalitetnijih materijala nego onaj iz Kine, kupcu u stan. - Jedino je rješenje da se hrvatski proizvođači namještaja strukovno udruže, ili kao kooperanti ili kao partneri, ne zato što se vole, već da opstanu, zaključuje Lolić. Nažalost, svijest o udruživanju, danas još nije sazrela ni kod trgovaca, proizvođača, niti distributera namještaja u Hrvatskoj. Ipak, dvije najveće istarske tvrtke namještaja Istradom i Drvoplast, obje iz Buzeta, uskoro ulaze u kooperaciju. - Mi smo jedina dva proizvođača u Istri koja rade za maloprodaju, za nepoznatog kupca, dok ostale tvrtke ugovaraju poslove i rade manje serije namještaja po narudžbi te nemaju svoje programe, naglašava Emil Jurada, član Uprave i voditelj proizvodnje Istradoma. Istra je populacijski mala, ali je po resursima velika, naglašava Jurada. Strani investitori ili vlasnici hotela, mahom stranci, dolaze u Istru sa svojom infrastrukturom namještaja kojom opremaju hotele koje grade ili renoviraju. Ipak, nađe se tu posla i za domaće proizvođače namještaja, tako da na poluotoku ima i nekoliko većih proizvođača koji isključivo rade namještaj za opremanje hotela i apartmana, poput porečkog Istradrva, pazinskog PIN-a i buzetskog Drvotima. - To su zapravo zasebni projekti. Poslovanje ovisi o ugovorenom poslu, tako da takva poduzeća jedne godine naprave promet od nekoliko milijuna kuna, a druge godine mnogo manje ili ništa, zaključuje Jurada. Treba naglasiti da je kod proizvodnje namještaja po narudžbi, sve mnogo jednostavnije nego kod prodaje namještaja za nepoznatog kupca, odnosno za maloprodaju, gdje se radi o složenim proizvodnim programima, karakterističnom dizajnu i marketingu, stvaranju brenda i organiziranoj distribuciji, kojoj teže ova dva buzetska proizvođača namještaja. Namještaj za cijeli stan Buzetski Istradom je napravio iskorak prema ostalim proizvođačima namještaja u Hrvatskoj novim projektom »ID dom - namještajem za cijeli stan«. Sadašnja stanogradnja povezuje nekada odvojene kategorije predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka. Cilj Istradoma je da taj jedinstven prostor objedini zajedničkim dizajnom u kuhinji, sobama, predsoblju i dnevnom boravku, nudeći mogućnost opremanja cijelog stana po nižoj cijeni nego kada bi se namještaj pojedinačno kupovao. Projekt je prezentiran prvi puta na ovogodišnjem sajmu namještaja Ambijenta, održanom na zagrebačkom velesajmu. - Za sada imamo četiri različita dizajna uređenja cjelokupnog stana, naglašava Lolić, nastavljajući optimističnim tonom. - Od nove godine Istradom prodaje priču, a namještaj će biti njezina pozadina. Proizvod mora biti kvalitetan, ali na tržištu je bitna i ideja koja iza njega stoji, a mi to imamo, zaključuje Lolić. Ne tako optimistična kao novi poslovni projekti, je suradnja Istradoma s lokalnom upravom. U buzetskoj industrijskoj zoni tvrtke s proizvodnim djelatnostima poput Istradoma, plaćaju iste komunalne i ostale dadžbine, kao i tvrtke koje se isključivo bave trgovinom. Lolić navodi banalan primjer odvoza smeća, gdje lokalna uprava nije pokazala elementarno razumijevanje za poduzeće koje zapošljava pedesetak ljudi. - Istradom od jednog šlepera iverice napravi pet kubika malih komadića iverice, što je oko 25 kubika smeća mjesečno, objašnjava Lolić. Do nedavno Grad Buzet je naplaćivao odvoz tog materijala mjesečno po cijeni od 25 do 30 tisuća kuna. Istradom je predložio da sam kupi kamion i odvozi smeće ako Grad ne može spustiti cijenu. Nakon bezuspješnih pregovora Istradom je dogovor sklopio s pulskim Jadran metalom kojemu se isplati dolaziti iz Pule i za naknadu od dvije i pol tisuće kuna mjesečno odvoziti sav otpad. - I lokalnoj upravi i državi plaćamo iste dadžbine kao i trgovci, a u ovoj predizbornoj godini svima su puna usta proizvodnje, a mi nemamo ovdje čak ni kanalizaciju, čudi se Lolić. Zaposleno je pedesetak ljudi u proizvodnji, ali lokalna uprava baš i nema sluha da olakša na bilo koji način proizvodne djelatnosti. - Milijun eura u halu!? Bolje bi bilo da to uložim u kupovinu starih istarskih kuća ili zemljišta, a ja ulažem u proizvodnju. Totalno ludo. Zašto se bavim proizvodnjom? Valjda zato što sam mokrom krpom udaren, jer jedino lud čovjek u današnje vrijeme kod nas ulaže u proizvodnju, zaključuje Lolić. Osobna iskaznica Istradoma - Buzeta Tvornica namještaja Istradom - Buzet zapošljava stotinu djelatnika, od čega pola u proizvodnji namještaja, a pola u trgovini, skladištu i administraciji. Karakteristično je za Istradom da ne proizvodi jeftin namještaj, jer je hrvatsko tržište već prezasićeno takvim, već namještaj srednje kvalitete, srednjeg cjenovnog razreda - kombinirajući ivericu i skuplji, kompaktniji medijapan. Istradom ima pet maloprodajnih salona namještaja u Buzetu, Rijeci, Opatiji i dva u Puli, a planira slijedeće godine otvoriti još nekoliko salona na području Istre. Osim u Hrvatskoj, indirektno preko distributera, prodaje svoje eksponate u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Sveukupni bruto prihod s proizvodnjom i trgovinom za ovu godinu bit će oko 39 milijuna kuna. Prošlogodišnji bruto prihod bio je 23 milijuna kuna, a već slijedeće godine planira se povećanje bruto prihoda na 42 milijuna. Jak rast bruto prihoda, nažalost, prati i nezaobilazni paralelni rast troškova. U posljednjih sedam godina u proizvodnju je uložen milijun i pol eura, a ovogodišnja ulaganja u marketing i kataloge iznose čak 500 tisuća kuna. (Napisao Radenko Vadanjel) Izvor: www.glasistre.hr

print

pošalji prijatelju