|
Krajem rujna u Rijeci, u sklopu međunarodnog sajma Nautica, održana je osnivačka skupština Klastera male brodogradnje d.o.o. Tvrtke i obrtnici, njih 21, potpisivanjem društvenog ugovora postali su osnivači klastera kroz koji bi trebali unapređivati poslovanje i nastup na tržištu, posebno međunarodnom. Tim činom dio naših malih brodograditelja otvorio je novu stranicu svog poslovanja, stvorio uvjete kvalitetnog razvoja s krajnjim ciljem povećavanja proizvodnje, mjereno brojem izgrađenih plovila i ukupnim prihodom od njihove prodaje, a posebna je zadaća naše male brodograditelje plasirati na tržište europskih zemalja gdje vlada jaka konkurencija. O osnivanju klastera dugo se razgovaralo među malim brodograditeljima, a konkretna inicijativa došla je iz Ministarstva gospodarstva u sklopu »Hrvatske izvozne ofenzive«. Ministarstvo je prepoznalo značenje klastera čija se registracija privodi kraju i za početak rada dodijelilo mu je dva milijuna kuna.
- Vizija je klastera stvoriti sinergiju domaćih proizvođača malih plovila i proizvođača opreme da bi hrvatska mala brodogradnja postala međunarodno prepoznatljiva i konkurentna, ističe njegova direktorica Nina Subašić.
Pozitivno konjunkturno razdoblje velika je prilika za razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj, no istovremeno se hrvatski proizvođači »sudaraju« s gotovo 300.000 radnika koji opslužuju malu brodogradnju u europskim zemljama. Stoga i domaća mala brodogradnja mora okrupnjeti da bi ravnopravno konkurirala europskim proizvođačima plovila. Ravnopravno konkurirati znači izgraditi poslovnu snagu, stvoriti brend, formirati proizvodni program po ukusima i potrebama kupaca, uz istovremeno osiguravanje snažne i kontinuirane prisutnosti na europskom tržištu.
Visok udio uvozne komponente
Mala hrvatska brodogradnja u stalnom je rastu i danas u nas djeluje osamdesetak malih brodogradilišta te još šezdesetak remontnih i servisnih centara koji ukupno zapošljavaju oko 1.700 radnika. Njihovi su proizvodi uglavnom kvalitetna plovila, a imamo i nekoliko europski renomiranih brendova. Proizvodni program je u rasponu od pedalina i sandolina preko obiteljskih i motornih brodica, gumenjaka i jedrilica do pedesetmetarskih jahti. Našu malu brodogradnju karakterizira, međutim, visok udio uvozne komponente, nizak stupanj međusobne suradnje i izraženo industrijsko suparništvo. Nezgodno je i to što procjene naše nautičke proizvodnje dobivamo iz inozemnih izvora pa tako talijanska UCINA u svom statističkom godišnjaku za Hrvatsku navodi godišnju proizvodnju od 1.034 plovila - 41 jedrilice, 246 brodica s unutarnjim i unutarnjevanjskim motorom, 508 malih brodica pokretanih izvanbrodskim motorom te 239 gumenih brodica.
Brojku će mnogi ocijeniti respektabilnom, ali nautički znalci upozoravaju da se ona u istoj publikaciji ponavlja već tri godine, pa je zato treba prihvatiti s rezervom. Prije bi se trebalo prikloniti onima koji tvrde da je naša godišnja produkcija već dostigla 1.500 plovila. Jedini relevantan podatak je onaj koji dolazi iz naše Carinske uprave, a po kojem je u 2005. godini izvezeno plovila u vrijednosti 26,5 milijuna dolara. To je dobra brojka, tim vrjednija što je u to vrijeme dolar bio puno jači nego danas. Pritom se ne trebamo uspoređivati s nekim velikim, gospodarski i nautički jakim zemljama, posebno ne s Talijanima koji čvrsto drže drugu poziciju na svjetskoj ljestvici nautičke proizvodnje. Recimo tek da je europsko tržište vrijedno 23 milijarde dolara, od čega sedam milijardi otpada na kupnju novih plovila.
Raditi po europskim standardima
Brojke možda i nisu važne, puno je važnije da hrvatska nautička proizvodnja iskazuje stalan rast. Okupljeni u klasteru mali brodograditelji trebali bi biti još jači, produktivniji i konkurentniji na međunarodnom tržištu. Na tom su tragu razlozi za osnutak klastera, a oni su: okrupnjavanje domaće male brodogradnje, konkuriranje europskim proizvođačima plovila, izvozna orijentacija, ponuda modernih plovila za sport i razonodu, podizanje tehničke i tehnološke baze na višu razinu, usvajanje i primjena upravljačkih znanja i vještina te razvoj brenda hrvatske male brodogradnje.
To će se postići povećanjem članstva klastera radi gradnje poslovne snage, porastom proizvodnje i povećanjem izvoza, povećanjem udjela ugradnje domaće komponente na brodovima, zajedničkim marketingom s inozemnom orijentacijom, stvaranjem robne marke, zajedničkom nabavkom sirovina i materijala, edukacijom i zajedničkim nastupanjem prema tržištima kapitala i izvorima financiranja.
- Otvoreni smo za sve: brodograditelje, projektante, proizvođače opreme, trgovce, zaključuje Subašić.
(Piše Branko Šuljić)
|
print
pošalji prijatelju 
