|
Tekstilna industrija je hrvatska gospodarska grana koja je najizloženija utjecaju globalizacije, a njezina konkurentnost značajno opada. Izraziti su problemi distribucije i naplate potraživanja, te nedostatak stabilnih i povoljnih izvora financiranja. Tekstilna industrija Hrvatske ima 38.000 zaposlenih, zajedno s obrtnicima. Niske plaće u ovoj grani ne stimuliraju učenike da se upisuju na tekstilni smjer, tako da je došlo do nesklada upisa u škole i potreba u tekstilnoj industriji. Potreban je drukčiji pristup u školovanju. U izradi je novi model cjeloživotnog školovanja, tako da je na svakom pojedincu da se odluči za željenu razinu obrazovanja. Istaknula je to dr. Mirjana Gambiroža Jukić, rukovoditelj Odjela tekstila, kože i obuće pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, napominjući kako se Strategijom tekstilne i odjevne industrije za razdoblje od 2008. do 2012. godine u restrukturiranje i razvoj planira uložiti više od dvije milijarde kuna.
Bačena rukavica
- Realizacija strategije ovisi o menadžmentu tvrtke koji se treba javljati na natječaje na kojima će se nuditi novac za projekte. Time je bačena rukavica poduzetnicima i menadžerima u tekstilnoj industriji koji za iduće petogodišnje razdoblje trebaju imati ideje i vizije budućeg razvoja, te prepoznati u kojem se smjeru žele razvijati. Svatko se treba naći u pojedinom programu, načiniti analizu poslovanja tvrtke, snimiti stanje, izraditi planove kojima treba težiti u sljedećem petogodišnjem razdoblju, uz procjenu proizvoda koji prolaze na tržištu, poručila je dr. Gambiroža Jukić, govoreći o Strategiji održivog razvoja i Operativnom programu tekstilne i odjevne industrije za razdoblje od 2008. do 2015. godine, na prošlotjednom sastanku Strukovne skupine tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije održanome u HGK Županijskoj komori Osijek.
Ne samo potpore
Gambiroža Jukić napominje kako je riječ o izvozno orijentiranoj djelatnosti koja je gotovo u cijelosti privatizirana. U Hrvatskoj ima samo četiri neprivatizirane tvrtke, sve ostalo je u privatnim rukama. Od 2000. godine tekstilna grana bilježi značajne padove u broju zaposlenih, padu fizičke proizvodnje i visini izvoza. “Iako je konkurentnost Kine i istočnih zemalja nemoguće sustići, ova grana može biti konkurentna ako je dobro organizirana, umrežena i povezana s distribucijom. Operativni program razvojne strategije uključuje devet programa koji imaju tri izvora financiranja: vlastita, kreditna sredstva i državne potpore, naglasila je dr. Gambiroža Jukić, napominjući kako se za 2008. godinu planiraju potpore u iznosu 120 milijuna kuna. Pritom ističe kako je potrebno izraditi investicijske studije koje moraju predvidjeti financiranje vlastitim sredstvima, eventualno i kredite jer potpore ne mogu biti jedini izvor financiranja. To će biti potpore za buduća ulaganja. No, potpore ne mogu dobiti tekstilne tvrtke koje su u fazi restrukturiranja, odnosno u poteškoćama (ako su dugovanja veća od kapitala tvrtke). Izdvajanjem sredstava za novo upošljavanje i kadrovsko restrukturiranje nakon pet godina očekuje se zadržavanje većeg broja radnih mjesta. Za razvojne programe tekstilne i odjevne industrije od 2008. do 2012. godine planira se ukupno milijardu i 680 milijuna kuna, od toga gotovo 900 milijuna kuna kreditnih sredstava, te 627 milijuna kuna državnih potpora. Operativni plan predviđa i osnivanje Agencije za tekstilnu industriju koja će ocjenjivati programe, dok će Ministarstvo gospodarstva biti nositelj raspodjele sredstava.
(Autor: Lj.Kovačević)
|
print
pošalji prijatelju 
